Ševal Kovačević, stručnjak iz oblasti saobraćaja bio je gost emisije Dan uživo gdje je komentarisao gradnju Pelješkog mosta.
Tvrdi da se od 2006. godine upućuje na niz stvari koje se trebaju riješiti prije početka gradnje.
“Hrvatska se vodi tehničkim stvarima, a mi govorimo da treba riješiti pravno pitanje. Hrvatska je odustala od toga”, kazao je Kovačević.
Vratio se u genezu Pelješkog mosta, te pojasnio da je 1999. godine postignut sporazum između Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana, tadašnjih predsjednika BiH i Hrvatske. Tu stoji da Hrvatska BiH treba ustupiti luku Ploče na 99 godina pod povoljnim uslovima, a BiH Hrvatskoj treba ustupti prolaz kroz Neum.
“Tada o mostu nije bilo govora. 2006. godine je Vlada Ive Sanadera obavijestila Vijeće ministara da odustaju od tog sporazma, neće ga poštovati, a naturaju gradnju mosta”, kazao je Kovačević.
“Treba se vratiti na rečencu gospodina Šeksa. Tuđman u vrijeme potpisivanja sporazuma bio je gotovo umobolan.”
BiH se gradnjom mosta blokira put slobodnim vodama. “Činjenično stanje se mijenja. BH postaje transportno zatvorena. Da se to ne bi desilo, ko god da dobije sredstva – a očigledno je da su bolesno izlobirana, treba utvrditi plovni put BiH ka otvorenom moru”, kazao je.
Tvrdi da nije tačno da Hrvatska gradi most na svojim teritorijalnim i unutrašnjim vodama.
“Nema ih po konvencijama mora. BiH ima usječenu obalu, ima pravo na slobodan međunarodni plovni put. To znači da vode nisu hrvatske, nego međunarodne – preko kojih se ide do otvorenog mora. Pravno, Hrvatska mora izmijeniti svoj pomorski zakon iz 1994. godine, i ukinuti polazne crte i osloboditi BiH da izađe na te vode”, pojasnio je ekspert iz oblasti saobraćaja.
Da li je bilo reakcija bh. vlasti?
“Od 2007. ima reakcija. Pa pismo Radmanovića, pa pokušaj proturanja Vijeću ministara da se potpiše papir, pa neko je to preuzeo u ime države. Hrvatska hoće fakultativno – ne obligatorno, i zato je odustala od sporazuma iz 1999.”, izjavio je.
Inače, postoji nekoliko alternativnih rješenja umjesto gradnje Pelješkog mosta, za koja Kovačević kaže da su jeftinija.
“Najracionalnije bi bilo graditi kopneni koridor kroz Neum, kao autoput. Drugi je da se gradi tunel ispod Neuma, treće je da se radi pomorski tunel, po principu uronjenog tunela”.
Kaže da je opasno graditi most u Neumu.
“Neretva nosi mulj, ima ga 10-15 metara. Ako postave tamo šipove, moraju najmanje 30-40 metara u zemlju. Most mora imati 24-25 metara širine, ali se neće uraditi bez 500-600 miliona eura. Morski tunel je povoljan. U to vrijeme on je koštao 82 miliona, a danas ne bi prelazio 110-120 miliona”.
Iza insistiranja gradnje Pelješkog mosta – stoji politika, tvrdi on.
“Susjedna država je sebi nametnula strateški cilj da mostom blokira BiH i sebi ostvari komunikaciju. Rade na tome da se potpiše bajni protokol koja vozila mogu proći ispod”.
A hoće li uspjeti?
“Ako su sredstva alocirana, a ne bude snažnije reakcije odavde – hoće. Ko potpiše u ime države, on je izdao državu”, ocijenio je Kovačević u razogovoru sa Nermom Turić u Danu uživo na N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
