Visoke ljetne temperature zraka, uz povećanu vlažnost, pogodne su za rast i razmnožavanje bakterija koje mogu kontaminirati hranu, što povećava rizik od bolesti koje se prenose putem hrane – upozorio je na to direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić.
Nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane, kaže, može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom.
“Trovanje hranom može se spriječiti ako se spriječi zagađenje hrane bakterijama i ako se sa hranom postupa tako da bakterije ne mogu rasti i razmnožavati se. Stoga preporučujemo da se hrana kupuje isključivo u registrovanim objektima sa posebnim naglaskom na lako kvarljive namirnice, kao što su npr. jaja, meso i mlijeko, koje je potrebno čuvati u odgovarajućim rashladnim uređajima“, istakao je Hajrić.
Također bi pri kupovini hrane sugerisao je da potrošači obrate pažnju na deklaraciju proizvoda s naglaskom na rok trajanja i sastav proizvoda ukoliko su alergični na određene sastojke, te na organoleptička svojstva proizvoda.
“S obzirom na to da potrošači ljeti provode više vremena u prirodi, gdje im često nije dostupna sigurnost koju pruža kuhinja (kontrolirano kuhanje na odgovarajućoj temperaturi, pravilno hlađenje hrane i pranje pribora) potreban je dodatni oprez pri čuvanju i konzumaciji hrane“, dodaje Hajrić navodeći da ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno apsolutna sigurnost iz razloga što je hrana veoma osjetljiva materija.
Posebno je skrenuo pažnju na činjenicu da percepcija o riziku od izloženosti štetnim tvarima u hrani uglavnom nije u skladu sa zdravstvenim rizikom utvrđenim na temelju prihvaćenih znanstvenih kriterija.
“To je najbolje objasniti na primjeru ostataka pesticida. Naime, šira javnost rizik od izloženosti pesticidima smatra visokim, dok je stvarni rizik dobiven na temelju znanstveno prihvaćenih kriterija značajno manji. Tu naglašavamo da se rizik od izloženosti pesticidima trenutačno procjenjuje za pojedinačnu kombinaciju pesticid/matrica, te se dobivena vrijednost uspoređuje s akutnom referentnom dozom, odnosno s prihvatljivim dnevnim unosom, dok kumulativni rizik od izloženosti smjesi pesticida još nije moguće procijeniti“, pojasnio je Hajrić.
Iznoseći podatke laboratorijske analize na mikrobiološke i fizičko-kemijske parametre, koja je provedena na ukupno 71.713 uzoraka hrane u prošloj godini naglašava da „broj neodgovarajućih uzoraka nema značajnijih odstupanja u odnosu na prethodno razdoblje, kao ni u odnosu na druge zemlje u regiji“.
“Najveći postotak neodgovarajućih uzoraka analiziran na fizičko-kemijske parametre je u grupi hrane „meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači“, gdje je od 751 uzorka neodgovarajućih bilo 24 ili 3,20 posto“, kazao je Hajrić.
Laboratorijske analize hrane u BiH rade laboratoriji koji se nalaze u sastavu veterinarskih i poljoprivrednih instituta/zavoda, zavoda za javno zdravstvo, fakulteta, uz određeni broj privatnih laboratorija.
U cilju jačanja kapaciteta laboratorija za analize hrane, Agencija je u proteklom razdoblju kroz međunarodne projekte osigurala nabavku laboratorijske opreme ukupne vrijednosti oko 2,1 miliona KM, te omogućene specijalizirane obuke laboratorijskoga osoblja, koje su provedene u referentnim laboratorijama zemalja Evropske unije po međunarodno priznatim i validiranim metodama
“Navedena laboratorijska oprema omogućava širok spektar laboratorijskih analiza. Međutim, pored opreme i kadrova, veoma je značajno da laboratorije provedu proces akreditacije prema standardu ISO/IEC 17025 čime dokazuju kompetentnost za obavljanje određenih ispitivanja“, potcrtao je Hajrić.
Osim toga, navodi da je akreditacija laboratorija veoma značajna i za same naručitelje analiza, bez obzira radi li se o subjektima u poslovanju s hranom ili nadležnim organima, jer su rezultati analiza koje provode akreditirane laboratorije priznati u drugim zemljama.
Pored mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu.
“Povlačenje i opoziv hrane s tržišta koje Agencija za sigurnost hrane BiH provodi u suradnji s nadležnim inspekcijskih organa i subjektima u poslovanju s hranom na osnovu informacija dobivenih posredstvom Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) pokazuju da nadležne institucije u BiH imaju kapacitete za pravovremenu reakciju u kriznim situacijama“, potvrdio je direktor Agencije za sigurnost hrane Džemil Hajrić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
