Grupa žena iz Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” nalazi se u Haagu u Holandiji gdje prate iznošenje završnih riječi u prvostepenom postupku bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, kazala je za Anadoliju kako je iznošenje završnih riječi u ovom postupku vrlo važno za majke iz Srebrenice, ali i za sve porodice žrtava.
“Stigli smo u Haag da pratimo suđenje Karadžiću. Nadam se da će konačna presuda biti pravedna. Očekujem da mu sud na kraju odredi maksimalnu kaznu, a to je doživotni zatvor, tako da nikada ne može izići na slobodu”, rekla je Subašić.
Ona je dodala kako se nada da Karadžić “neće umrijeti prije izricanja presude kao što se desilo sa bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem”.
Tužilaštvo i odbrana iznijet će završne riječi u periodu od 29. septembra do 2. oktobra, nakon čega će uslijediti iznošenje argumenata u postupku replike i duplike u utorak, 7. oktobra.
Radovan Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine. Uhapšen je nakon niza godina skrivanja i prebačen u Den Haag iz Srbije 30. jula 2008. godine, dok mu je suđenje po 11 tačaka optužnice započelo 26. oktobra 2009.godine.
Tužilaštvo Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu saopćilo je ranije da bi Karadžić trebao biti osuđen na doživotnu robiju, ukoliko bi značajnim dijelom bio proglašen krivim, prema optužbama za koje mu se sudi.
Tužilaštvo je u postupku protiv Karadžića izvelo 195 svjedoka koji su lično svjedočili u sudnici, suci su pozvali i sami jednog svjedoka, dok je odbrana izvela njih 238.
vezane vIJesti
Karadžić, koji se u sudskom postupku zastupao sam, do kraja se borio pravnim sredstvima kako bi osporio postupak i poništio ga. Ipak, prvostepeni i žalbeni suci su odbili sve njegove pokušaje.
Također, Karadžić je uputio i niz zahtjeva za ponovnim pozivanjem više svjedoka u vezi sa na vrijeme neobjelodanjenim dokazima Tužilaštva. Ipak, suci su zaključili da pri tome nije dao ni jednu valjanu osnovu zbog čega bi objelodanjeni materijal bio relevantan da bi zahtijevao ponovno pozivanje. Suci su odbacili i zahtjev Tužilaštva za ponovnim otvaranjem postupka u vezi sa masovnom grobnicom Tomašica, otkrivenom 2013. godine.
