Napadi na novinare ozbiljan su problem u BiH i predstavljaju simptome bolesnog društva, istaknuto je na javnoj tribini pod nazivom "Napadi na novinare", koju su u utorak navečer u Mostaru organizovali Centar za kritičko mišljenje i portal Tacno.net.

Profesor Slavo Kukić kazao je kako je reagovanje nadležnih institucija na napade novinara nelogično očekivati u društvu u kojemu su, kako je naveo, institucije “produženi rukavi” političke klase kojoj ne odgovara niti sloboda govora niti kritičko propitivanje njihove društvene i političke prakse.

“To je autoritarna logika koja je imanentna na različitim dijelovima svijeta, a ona se ovdje manifestuje u različitim pojavnim oblicima, u formi verbalnog i fizičkog napada, u formi koja ima predznak i državnog terorizma, ali i drugim formama kao što je eliminisanje novinara od izvora informacija”, kazao je Kukić.

Ocijenio je kako su pokušaji “svih vrsta eliminisanja ljudi koji drugačije misle, koji kritički propituju, ovdje sve učestaliji i sve raznovrsniji“.

Obraćajući se prisutnima na tribini, hrvatski reditelj Oliver Frljić kazao je kako dolazi iz zemlje u kojoj su završeni predsjednički izbori  na kojima je “pobijedila kandidatkinja one stranke koja je velikim dijelom zaslužna za duhovnu i materijalnu devastaciju i Grada Mostara”.

“Preovladavajući sistem vrijednosti društava u kojima danas živimo, dakle društava nastalim raspadom Jugoslavije je takav da je sloboda govora izuzetak, a ne pravilo. Međutim, novinari i svi ljudi koji pišu, ne smiju odustati od toga jer nasilje i računa na to da će onaj koga se napadne odustati”, kazao je Frljić.   

Tokom tribine pročitano je pismo podrške predstavnice OESS-a za slobodu medija iz Beča Dunje Mijatović, koja je izrazila svoju zabrinutost zbog sve učestalijih napada na novinare, kako u BiH, tako i u svijetu.

„U proteklih devet godina u BiH je registrovano 400 slučajeva kršenja slobode govora i prava novinara. Linija za pomoć novinarima evidentirala je u proteklih 8 godina 60 fizičkih napada na novinare i 17 prijetnji smrću, a u devet slučajeva donesene su pravomoćne presude od kojih je njih sedam tretirano kao prekršaj, a samo dva kao kazneni postupci“, stoji u pismu.

Mijatović je naglasila kako će stanje medija u BiH, kao i u cijeloj regiji, ostati jedan od prioriteta njenog ureda, te je poručila kako je krajnje vrijeme da se stvari promjene i kako nekažnjivost za napade na novinare nije prihvatljiva.   

Na tribini je sudjelovao i novinar Senad Pećanin koji je kazao kako su napadi na novinare i ugrožavanje medijskih sloboda nezakoniti, neprijatni i neprihvatljivi u svakom društvu koje teži izgraditi demokratski poredak i vladavinu prava.

“Napadi na novinare ozbiljan su problem zato što, po pravilu, predstavljaju simptome teško bolesnog društva, društva ogrizlog u kriminalu, korupciji i nacionalizmu, a sve zajedno stvaranju pretpostavki za akomodaciju elemenata fašističkog poretka”, kazao je Pećanin.

Historičar Dragan Markovina osvrnuo se na trenutno stanje u Mostaru, istaknuvši kako se skoro 22 godine niko od struktura koje upravljaju zapadnim dijelom Mostara nije suočio s onim što se zaista dogodilo u tom gradu.  

“Međutim, dok god je duše Mostara, iako ranjene i ponižavane već dugi niz godina, ima nade da će se na neki način ideja dobra znati nositi s idejom zla”, kazao je Markovina.  

Uz ostale, na tribini su govorili Nedžad Ibrahimović, Jasmin Hadžiahmetović, Adis Šušnjar, Semir Drljević Lovac, Emir Suljagić, Vera Soldo, Emil Karamatić, Husein Oručević, Faruk Kajtaz i Eldin Karić.