Banke ne smiju imati stalan pristup Centralnoj evidenciji podataka o građanima BiH, oštro je poručeno iz Agencije za bezbjednost ličnih podataka.
Inspektori ove agencije jučer su izdali zabranu Unicredit banci koja je klijentima ponudila da umjesto njih, banka za 3,5 KM pribavi izvode iz centralne evidencije prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine – kao zamjena za tzv. CIPS potvrdu.
Jednostavnije poslovanje i ušteda vremena ili pak zloupotreba ličnih podataka? Istražili smo.
Dobijete broj i čekate satima… Scenario je sa kojim se tokom najvećih gužvi susreo veliki broj građana, čekajući CIPS potvrdu o prebivalištu ili boravištu.
U Unicredit banci građanima su ponudili automatsku varijantu. Bez čekanja u redovima, uz saglasnost klijenta i naknadu, dobijete izvod iz centralne evidencije podataka.
“Ova usluga košta 3,5 KM uključujući PDV i može se koristiti prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa UniCredit Bank d.d., poput otvaranja računa, odobrenja kredita ili ažuriranja podataka”, kazali su u Unicredit banci.
Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BIH demantuje da nezakonito prodaje lične podatke građana za 3 KM.
Direktor Arif Nanić za N1 kaže da su Zakoni ali i Pravilnik o načinu pristupa evidencijama i razmjeni podataka, omogućili ovlaštenim institucijama, ali i drugim pravnim subjektima da uz odobrenje IDDEEA-e imaju stalni ili povremeni pristup podacima.
“Na zahtjev banke mi donosimo rješenje kojim odobravamo pristupa bazi podataka za taj podatak koji se traži na zahtjevu banke“, rekao je v.d. direktora IDDEEA-e Arif Nanić.
Praktičan primjer – ako građanin traži kredit kod banke, a banka traži podatak adresu prebivališta ili boravišta za kredit i IDDEEA to odobri, tu nema ništa sporno?
“Mi to odobravamo“, odgovorio je Nanić.
Itekako je sporno, i nezakonito, ipak, odgovaraju iz kontrolne državne agencije.
U slučaju Unicredit banke, već su izdali obustavu navedenog poslovnog odnosa na relaciji klijent, banka, IDDEEA.
“Naš inspektor je odmah jučer izdao zabranu Unicredit banci, dok se ne donese konačna odluka. Ali unaprijed banka ovo nema pravo da radi“, rekla je Samira Čampara, pomoćnica direktora Agencije za bezbjednost ličnih podataka BiH.
Nakon saznanja iz medija da se takva aktivnost provodi, da banke obavještavaju klijente o tome kao o nekakvim pozitivnim aktivnostima, u smislu ne morate ići u MUP, evo kod nas za određen novac možete dobiti uvjerenje, i to se pozivaju da rade uz saglasnost klijenta, možemo reći da je nezakonito.
Nezakonito ili ne, danas cijeli slučaj nisu komentarisali u pomenutoj banci. Zato su u IDDEEA-i potcrtali da ne manipulišu podacima građana.
Dok u IDDEEA-i kažu “sve se radi po zahtjevu i zakonu”, ipak ne odgovaraju da li ovakav uigran sistem može doprinijeti zloupotrebi ličnih podataka građana.
Agenciji za bezbjednost ličnih podataka, tek predstoji završetak istrage u ovom slučaju. I prije toga replicirali su IDDEEA-i , ali i poručili bankama da je njihov posao da vrše bankarske usluge.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
