Terorizam je jedan od najvećih svjetskih problema. Često svjedočimo napadima koji nisu mogli biti spriječeni. Kada se dese, potrebne su organizovane akcije da bi se život vratio u normalni tok, bez straha.

Gost jutarnjeg programa N1 televizije bio je prof. dr. Nedžad Korajlić dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Prečesto pričamo o terorističkim napadima u posljednje dvije godine. Kako komentarišete posljednji, opet napad vozilima i hladnim oružjem?

“Dešavanja u zadnjoj godini pokazuju drugačiji način nastupanja terorista. Do sada su koristili oružje i eksplozive, a sada su to sredstva koja su nadohvat građanima u svakodnevnoj upotrebi. Zato je to dosta teško držati pod kontrolom. To su novi načini koji zabrinjavaju“, rekao je prof. dr. Nedžad Korajlić.

Tzv. Islamska država je najavila, nakon poraza na Bliskom istoku, da će svoje napade preusmjeriti na tlo Evrope. Sada se to dešava, već smo rekli na jedan drugačiji način. Metode su promijenjene. Kako da se napadi ne mogu presresti u eri kada je tehnologija na zavidnom nivou?

“Teško je prodrijeti u svijest ljudi odnosno u ono što oni misle. Sigurnosne službe puno rade, ali ne mogu za sva zvona slati šta se dešava. Kada se spriječe takvi napadi i detektuju osobe s njima se nastavlja raditi. Sigurnosne službe moraju biti obazrive da li će to poslati javno ili ne. Kao građani moramo pokloniti vjeru sigurnosnim službama. Ako mi kao građani budemo sumnjičavo gledati na to, imat ćemo dodatnu nestabilnost“, smatra prof. dr. Nedžad Korajlić.

Prof. dr. Nedžad Korajlić ističe da sigurnosne službe trebaju organizovati radionice sa učenicima i studentima.

“Često vidimo da su građani meta, kao i sigurnosne i vojne službe. Potrebno je da građani znaju kako se ponašati u takvim situacijama. Potrebno se spustiti na nivo od osnovne škole, preko srednje do fakulteta. Potrebno je znati kako da se primirimo i sačuvamo glavu, a da u isto vrijeme imamo što bržu intervenciju sigurnosnih službi“, kazao je dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Kako komnetarišete da su sada napadači maloljetni, samim tim nisu bezbjednosno interesantni službama bezbjednosti?

“Uvijek nas pogađa kada su mladi ljudi ili žrtve ili izvršioci krivičnih djela. Postavlja se pitanje da li je društvo postupalo ispravno prema tim licima. Zato se takve mlade osobe moraju detektovati kako bi se moglo pravovremeno djelovati“, mišljenja je prof. dr. Korajlić.

Gost Novog dana smatra da su nemili događaji od Španije do Francuske signal da nema sigurne države.

“Kriza je prilika da poduzmemo neke stvari. Akademska zajednica u BiH se mora više uključiti u problem terorizma, kako bi na nivou regije i Evrope razmijeniti podatke“, izjavio je prof. dr. Korajlić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.