Smatra se rodnim listom Bosne i Hercegovine. Dokaz je postojanja nezavisne bosanske države u 12. vijeku i svjedočanstvo o njenom velikom vladaru - Banu Kulinu.

Poveljom Kulina bana dubrovačkim trgovcima dozvoljeno je neometano putovanje kroz Bosnu, garantovana im je sigurnost i nisu morali plaćati nikakve poreze.

“To je prvi i najstariji poznati ugovor o trgovačkim odnosima između dvije zemlje i pokazuje koliko su dobri bili odnosi između srednjovijekovne Bosne i Dubrovačke republike na kraju 12. stoljeća. Pisana je na dva pisma: Latinica i ćirilsko pismo i znamo da je autor tog ćirilskog, banov dijak Radoje. Pretpostavlja se da je nastala u Moštrima ili Milima, kod Visokog”, pojasnila je Ana Marić, kustosica Zemaljskog muzeja BiH.

Mnogi smatraju da bi današnja Bosna i Hercegovina mogla naučiti mnogo iz Kulinove povelje, gradeći društvo na vrijednostima koje ona propagira.

“Na multikulturalnosti koja je u Bosni uteljemena na osnovama Povelje Kulinama bana i brojnim poveljama bosanskih vladara. Kao i na tome da se u Bosni vijekovima gaji zajedništvo u različitostima, zajedništvo u etničkom, jezičkom, kulturološkom, vjerskom i svakom drugom pogledu. U svakom slučaju, za modernu Evropu i moderni svijet, Bosna predstavlja jednu paradigmu moderne države”, izjavio je Rizvan Halilović iz Udruženja bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor”.

Od tri sačuvana originalna primjerka Povelje Kulina bana, dva se nalaze u Dubrovniku a jedan u Sankt Peterburgu u Rusiji. Upravo za ovaj primjerak smatra se da je originalan i da je pripadao tadašnjoj bosanskoj državi. Uprkos inicijativama da se ovaj primjerak vrati u BiH, kod nas se još uvijek čuva samo kopija koja se nalazi u Zemaljskom muzeju BiH.

“Povelju treba tretirati na način koji ona zaslužuje. Prvo, nije joj mjesto u tuđini. Njoj je mjesto u Parlamentarnoj skupštini, u ovoj državi. Iz nje trebamo učiti kako se voli domovina, kako se gradi. Kako se razvijaju i privredni, i diplomatski i vojni i politički odnosi. Posebno kada je u pitanju međunarodna aktivnost”, ocijenio je prof.dr. Džemal Najetović iz Bošnjačke akademije nauke i umjetnosti.

Iako nemaju priliku vidjeti originalni primjerak Povelje, Bosanci i Hergcegovci čuvaju uspomenu na ovog značajnog vladara i tekovine njegove države, i to u jeziku. Njegova vladavina smatra se zlatnim periodom u kojem se najbolje živjelo, a u narodu je do danas ostala izreka ” Od Kulina bana i dobrijeh dana…”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.