Apokaliptične slike Hercegovine: Šume sve više nestaje

No ono što je jasno jeste da su posljedice i štete nesagledive, naročito ako se zna da su posljednjih 20-ak godina požari harali istim područjima nekoliko puta.

Požari koji su proteklih dana harali Hercegovinom iza sebe su ostavili pustoš i sivilo. Od guste borove šume ostala su izgorjela stabla i pepeo.

Tešku borbu s vatrenom stihijom vodili su ljubinjski vatrogasci. U ovoj općini štetu je pretrpjela porodica Škorić koja je ostala bez svega za šta je godinama radila.

"Izgorjela nam je štala, šestero teladi, junica, sijeno koje smo ove godine pripremali za zimu, kuće su spasili a stoku nemamo gdje da izvedemo", kazala nam je Milica Škorić.

"Sad će mi 80 godina, ovo niko zapamtio nije, ovo se ne pamti", dodala je Bosa Škorić.

Vatrogasci su se borili s požarnom linijom dugom 30 kilometara. U požaru im je uništena oprema u vrijednosti od 12.000 KM. Ovakvu vatru, kažu, ne pamte.

"Pred vatrenom stihijom nije moglo da se stane, da se spriječi bilo šta, da se pale kontra vatre, da se vozila i cisterne dovedu pored vatre, jer je plamen dostizao čak i do 50 metara visine", ispričao nam je Miodrag Ilić, komandir vatrogasne jedinice Ljubinje.

"Imali smo sušu od novembra prošle godine, jako hladnu i suhu zimu, zatim suho proljeće, prelaza sa ljeto na proljeće nije bilo nikako", istakao je Ranko Radić iz Civilne zaštite Ljubinje.

U ovoj Općini izgorjelo je 15-20 posto posto površine, a šteta se procjenjuje na oko 900.000 KM.

"Najviše je izgorjelo visoke šume, šikare, prema procjenama šteta je negdje oko 600.000 KM, a ostatak se odnosi na građevinske objekte, na direktne štete na pašnjacima i livadama", rekao je Čedomir Ćuk, načelnik Odjeljenja za privredu, finansije i javne djelatnosti.

Samo u HNK od početka godine zabilježeno je više od 2000 požara. Slike s terena nakon požara su apokaliptične. Šume sve više nestaje. Na području Čvrsnice i Rujišta gorjela je munika, iako je zaštićena vrsta požarima je njeno postojanje sve više ugroženo.

Procedure za procjenu i naknadu štete dugotrajne su i nezvjesne, no prema nezvaničnim procjenama ekološke posljedice požara su deset i više puta pogubnije od ekonomskih.

"Kao što smo zbrajali štete ove godine nažalost od mraza, malo nam je trebalo više vremena, nadam se da nam ovog puta neće trebati toliko vremena za zbrajanje šteta", naveo je Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNK.

S obzirom da se Hercegovci već tradicionalno svake godine suočavaju s požarima, rješenje problema, u Civilnoj zaštiti vide u kupovini air tractora – letjelici za gašenje požara.

"Mislim da bi ta letjelica zadovoljila naše potrebe i ona bi u krugu ove županije koju mi pokrivamo mogla u roku od pola sata da djeluje", naglasio je Eugen Ćubela, direktor Uprave za Civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK.

Preduslov za isplatu šteta od požara je proglašenje stanja prirodne nesreće na nivou općine, a rezultat požara za koje se glavnim krivcem smatra ljudski faktor jeste izmijenjena klimatološka slika i izgorjela šuma čija je obnova jednaka dužini prosječnog ljudskog vijeka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.