Posljednjih mjeseci ponovno su se intenzivirale službene posjete Bosni i Hercegovini čelnika regije. Različiti su pogledi o ovim događajima, osobito o porukama koje se šalju iz regije prema BiH. Te poruke se uglavnom odnose na potrebu zaštite pojedinog naroda, ali i ukazivanje na navodne opasnosti od radikalizma.

U samo nekoliko dana, dogodili su službeni susreti i posjete koji bi itekako mogli uticati na odnose u Bosni i Hercegovini, a akteri su, između ostalih, lideri susjednih zemalja Srbije i Hrvatske. Dok su u Beogradu Milorad Dodik i Aleksandar Vučić dogovarali Deklaraciju o zaštiti srpskog naroda…

“Da dušebrižnici koji se plaše svake riječi kada neko izgovori srpski ili Srbin, pa da čuju”, kazao je Vučić.

“Često nas kvalifikuju kao bosanski Srbi, a čuo sam i da u Hrvatskoj ne vole da ima kažu hrvatski Srbi”, kazao je Dodik.

U Tuzli je boravio hrvatski premijer Andrej Plenković. Njegova je poruka da je Tuzlanski kanton važan jer tamo živi 24 hiljade Hrvata.

“Mi imamo generalni konzulat ovdje, koji nam daje pravu sliku situacije ovdje”, naveo je Andrej Plenković.

A slika Bosne i Hercegovine koja se stvorena u zagrebu nije baš najbolja, pogotovo ako se u obzir uzmu i stalne izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja upozorava na opasnost islamskog radikalizma u BiH. Mnogi se pitaju koja je istinska uloga Beograda i Zagreba kada je riječ o susjednoj zemlji.

“Ja sam najviše možda na tome i radio sa željom da prva tri susjeda imaju odlične odnose sa BiH, i to smo već uspjeli sa Crnom Gorom, a isto želimo sa Srbijom i Hrvatskom. I zato smo i uspjeli da predsjednik Vučić dođe u BiH”, kazao je Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH.

Ni šef bh. diplomatije ne vidi ništa sporno u tome što su Zagreb i Beograd zainteresovani za zaštitu hrvatskog i srpskog naroda u BiH.

“Ali taj interes koji Hrvatska pokazuje za hrvatski narod ovdje, ili Srbija za srpski, ne treba da bude prepreka da mi imamo dobre odnose”, kazao je Igor Crnadak. 

Srbija i Hrvatska su garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa jedan dio javnosti u ovoj zemlji smatra da je pravo susjeda da vode računa o pravima konstitutivnih naroda. Drugi dio je stanovišta da je BiH suverena država, te da nije u radu da se susjedi miješaju u unutrašnje stvari Bosne I Hercegovine.

“Očigledno je da gospodin Vučić imam problem, i ne zna kako svojoj javnosti da sopšti činjenicu da Kosovo sve više postaje država. Očigledno je da Zagreb pred tzv. hrvatskim nacionalnim pitenjem u BiH, ne zzna da povučeprave poteze. Očigledno je također da bošnjački član Predsjedništva i njegova stranka ne zna odgovoriti na takvu jednu agresivnu politiku, kako izvana tako i iznutra”, naveo je Enver Kazaz, profesor i politički analitičar.

U nekim ranijim situacijama, zapaljivu retoriku poklitičara potpaljivali su i vjerski poglavari. Međutim, ovih dana kao suprotnost naraslih tenzija, zabilježeno je nekoliko upečatljivih poruka poglavara Islamske zajednice u BiH, Kavazovića I tek ustoličenog mitrobolita Dabrobosanskog Hrizostoma, koji pozivaju političare da zajednički rade na pomirenju i stabilnosti. 

Pitanje je u kojem će obimu ove riječi doprijeti do političara, koji se uvelike pripremaju za Opšte izbore. A nove najave posjeta iz susjedstva se nastavljaju. U narednih nekoliko dana, Plenković će biti u Hercegovini, Vučić u Sarajevu i Istočnom Sarajevu. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.