Gradnja Pelješkog mosta samo je jedno od pitanja koje je u proteklom periodu opterećuje odnose dvije BiH i Hrvatske. Da li ovo povod ponovnog dolaska hrvatskog premijera Plenkovića u našu zemlju u samo četiri dana ili pak zabrinutost stanje koje je izrazila predsjednica Hrvatske. Šta se krije u pozadini i jesu li ciljevi prijateljski?

Pelješki most umjesto da spaja, postao je most koji razdvaja. Jaka bura koja je puhnula sa mora osim mosta, poljuljala je i političke odnose između Zagreba i Sarajeva. U glavnom gradu BiH sve se češće mogu čuti komentari da iz glavnog grada Hrvatske prema BiH sve češće pušu agresivni vjetrovi. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u razgovoru za RTL televiziju poručuje: zabrinuta sam zastojem procesa u BiH.

“Ne mogu pozdraviti retoriku iz BiH jer ona ne pridonosi rješavanju otvorenih pitanja i prijateljskim odnosima, Hrvatska je prijatelj BiH i podržavamo suvrenitet i integirtet i atlanski put, ali ćemo se boriti za prava Hrvata”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Hrvatske.

S druge pak strane iz Sarajeva poruka: Hrvatska prema BiH u posljednje vrijeme ima dvosmislenu politku.

“Pružena ruka i potpora, ali se pokušava se napraviti pritisak na bh. politiku da bude u defanzivi, pokušava se predstaviti agresija koja je urađena s Hrvatske strane i što je urađeno da se to minimizira i umanji i da se izvrši pritisak na Bošnjake zbog ustavnih riješenja i sl,, tj da se društvo segregira”, kazao je Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH.

Bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija poručuje da se ovakav odnos Zagreba prema BiH prije svega ogleda u činjenici što su za ovakvu politiku susjedi iskoristili trenutak slabosti unutar BiH jer je zemlja u svojevrsnoj vanjsko-političkoj izolaciji.

“Ne možete vi izvaditi nesto iz odnosa, izvaditi nartod, zaboraviti državu, izabrati čovjeka zaboraviti narod, ali nasi susjedi sada kada i nismo u dobrim odnosima, kada smo bolesni, ja bih im preporučio da pokazu prijateljstvo sada kada nam nije najbolje”, navodi Zlatko Lagumdžija, bivši ministar vanjskih poslova BiH.

Stoga se postavlja pitanje, je li ovakva politička ofanziva na BiH iz susjedstva u suštini u političkom smislu preslika onogo što su 90-ih susjedi željeli od BiH?

“Da to jeste ta borba, ali dobra vijest je nikada nitko u toj borbi nije uspio, ovo je gubljenje vremena”, naveo je Lagumdžija.

U novom zamahu hrvatske politike prema BiH mnogi vide povezanost sa skorašnjom presudom Haškog suda u slučaju Prlić i drugi gdje će osim individualne odgovornosti, biti i pravomoćno definirana i uloga Hrvatske u ratu u BiH.

“Bojim se da bez prihvaćanja prošlosti i činjenica nećemo imati mir, a ovo što rade političari i Zagreba i Beograda iako su se obvezali Dejtonom, vodi ka daljnim krizama u BIH, podjelama a to bi u konačnici moglo značiti da vodi i novom konfliktu”, kaže Dženana Karup Druško.

A pitanja iz prošlosti, regionalne političke odnose još uvijek drže u slijepoj ulici. Pitanja su to koja će, čini se, još dugo umjesto u prošlosti, bez odgovora – biti zaključana i u budućnosti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.