Muzejsko etno selo u blizini Banjaluke krije tajnu života iz davnih vremena. Autentične kuće iz okolnih sela, stare i po više stotina godina, prenesene su u Ljubačevo. Tu se sije bašta u kojoj se biljke od insekata brane listom koprive, njeguje se tradicija zmijanskog veza, ali i čuva drago i poludrago kamenje.

Kad prođete kroz ova vrata, više niste u 21. vijeku. Povratak u prošlost govori o životu brdsko planinskog krajiškog sela.

“Ovo se zovu priglavci. Napleci imaju još jedan dio. Ako samo sjedim i pletem, mogu za sat, sat i po oba priglavka”, rekla nam je Silvana Branković iz Etna sela Ljubačevo.

Mnogo je duži proces pravljenja pekmeza od sitne, neprskane i slatke šljive Savke.

“Moramo da ih redamo na kožu pa pošećerimo i onda ostavimo da prenoće. Satima se kuva tako da dođe na neku polovinu šerpe. Onda kreće faza miješanja. Treba nam pola dana da skuvamo”, kazala je Jadranka Branković iz Etna sela Ljubačevo.

Na proplanku je planinsko dinarsko domaćinstvo sa početka 20. vijeka. U dvodijelnu brvnaru sa istočnih vrata ulazilo je sve što je dobro – novorođenčadi, mladenke, gosti, na zapadna vrata izlazilo je sve što ne valja. Kuću prati i nekoliko objekta.

“To je zgradica za spavanje. Nju su dobijali oženjeni članovi porodice. Ženeći se, muškarac dobija takvu jednu zgradicu i on je tu sa svojom suprugom”, ispričao nam je Nedeljko Branković.

Tu su i kovačnica, stolarska radnja, škola, apoteka i berbernica.

Ali i turisti i to uglavnom iz Njemačke.

“Ovdje se može saznati kako su ljudi živjeli ali je slično kao i kod nas. Kod mojih bake i djeda niije bilo isto ali ima dosta sličnosti”, komentarisala je Kapriele Štar, gošća iz Njemačke.

Vanjska postava prikazuje brdsko planinsko selo brežuljkaste Krajine ali unutra izloženo je na stotine  eksponata, ne samo iz brojnih država Evrope, nego iz svih dijelova svijeta.

Novčići iz doba Aleksandra Velikog, Dioklecijana, srebrne turske akče, makedonski nakit iz 16. vijeka, ali i soba sa dragim i poludragim kamenjem, minerali, fosili, korali… Kolekcije starih pegli, lampi, budilnika.

No, na samom ulazu je etno zbirka Švajcarske.

“Sav novac koji je ovdje, zarađen je u Švajcarskoj”, kazao je Branković.

Nedeljko je krajem osamdesetih otišao u Švajcarsku trbuhom za kruhom. Vratio se prije nekoliko godina i u ovo muzejsko etno selo uložio milione. Želja mu je da jednog dana postane samoodrživo, a od vlasti očekuje rasvjetu u selu i bolje puteve.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.