Spomen obilježje stradalim Bošnjacima 1993. godine, koje je prije mjesec dana postavljeno ispred Koštane bolnice u Stocu, u noći sa srijede na četvrtak je i uklonjeno. Spomenik su postavili građani u znak sjećanja na logoraše Stoca. Zgroženi ovim činom, tvrde da je počiniocima u cilju da se sakrije istina o zločinima počinjenim u Koštanoj bolnici.

Mustafa Dizdar jedan je od blizu 3.500 Bošnjaka koji su 1993. godine prošli kroz logor Koštane bolnice. Vijest o uklanjanju spomenika posvećenim žrtvama ovog logora posebno ga je dirnula. Time im je, kaže, poručeno da ne smiju ostaviti trag za sjećanje, odnosno da se ne smiju sjećati onih nad kojima je zločin izvršen.

“Ovaj jedan spomenik, koji je minijatura i koji nikom nije smetao, sklonjen je od javnosti. Samo je to bilo da se poklonimo žrtvama, onima koji su nastradali u ovim podrumima, samo toliko, ništa više”, ističe Dizdar.

Ovim činom su se oni koji su uklonili spomenik, 25 godina nakon počinjenja ubistava i mučenja na koje je spomenik podsjećao, svrstali na stranu ubica i mučitelja, kažu u Općinskom odboru SDA Stolac, pozivajući nadležne policijske organe da otkriju i sankcionišu počinioce.

“Žrtvama i porodica žrtava u Stocu, odnosno Koštanoj bolnici, ne dopušta se da na doličan način obilježe to stratište gdje su poginuli njihovi najmiliji, poručuje im se na taj način da ni oni neće živjeti u miru, kao što nisu ni te žrtve”, kaže Haris Baljić, Općinski odbor SDA Stolac.

Spomen ploča koja se nalazi ispred Koštane bolnice do sada je u više navrata oštećivana, a počinioci nikad nisu pronađeni. Oni koji su preživjeli torture logora u Koštanoj bolnici mišljenja su kako se upornim skrnavljenjem ploče i uklanjanjem spomenika pokušava sakriti istina o zločinima u Koštanoj bolnici.

Načelnik općine Stolac nije imao vremena za komentar, no iz općinskog odobora SDA pozivaju ga da zaštiti dostojanstvo žrtava i njihovih porodica. Kažu, grad je pun obilježja koja dižu međunacionalne tenzije i netrpeljivost, te podsjećaju da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH više puta kao problem u gradu na Bregavi isticala nezakonitu izgradnju križeva, od kojih je jedan obložen kamenom iz zidova zaštićene tvrđave u Stocu.

“Imamo spomenik blajburškim žrtvama, nikad niko nije ustao i rekao ne postoje blajburške žrtve, zna svak da postoje pa neko hoće da to obilježava pa nek obilježava. Ima li dozvolu ja ne znam, ali vjerovatno da nema. Po meni su puno sporniji spomenici koji se stavljaju namjerno kao provokacija, kao što je recimo kip Gospe ispored škole gdje idu djeca i koja nisu katolici, onda postavljanje krsta na Stari grad bez dozvole – isto provokacija. Ako je to poruka da se ovako to treba rješavati, onda čisto da znamo”, poručuje Salmir Kaplan, Općinski odbor SDA Stolac.

U Stolac je, kako kaže, prenesen trend iz evropske Hrvatske – svrstavanja na stranu fašista i poručivanje žrtvama i njihovim porodicama da se za svoje zločine ne kaju.

“Pojedincima fašistički nazivi ulica ne smetaju, a smetaju im spomenici koje podsjećaju na žrtve iz 1993. godine, a još se u isto vrijeme ti isti nazivaju “nositelji evropskih vrijednosti”, e sad ja mislim da su tu malo pobrkali godine. “Nositelji evropskih vrijednosti” ali iz kojih godina”, pita Kaplan.

Uklanjanje spomenika predstavlja udar ne samo na žrtve torture HVO-a iz 1993., tvrde preživjele žrtve logora, nego i na sve povratnike koji žele pravdu i suživot.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.