Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović učestvovao je na Prvom samitu Organizacije islamske saradnje (OIC) o nauci i tehnlogiji, koji se održao u Astani, glavnom gradu Kazahstana.
Ovo je prvi put da OIC organizira samit posvećen razvoju nauke i tehnologiju u islamskom svijetu. Izetbegović se jučer obratio učesnicima Samita predloživši otvaranje međunarodnih centara za obrazovanje, istraživanje, inovacije i razvoj u nekoliko zemalja članica Organizacije islamske saradnje, od kojih bi jedan bio u Evropi.
Organizacija islamske saradnje (OIC) okuplja 57 država članica, što je nakon Ujedinjenih nacija (UN) čini drugom najbrojnijom međunarodnom organizacijom na svijetu. Bosna i Hercegovina u OIC-u ima status države posmatrača.
U nastavku pročitajte obraćanje Bakira Izetbegovića na Prvom samitu Organizacije islamske saradnje o nauci i tehnlogiji u Astani:
Predsjedniče Nazarbayev,
Generalni sekretaru Al-Othaimeen,
Vaša Visočanstva, vaše Visosti, vaše Ekselencije,
Uvaženi delegati,
Čast je obratiti se na Prvom samitu Organizacije islamske saradnje o nauci i tehnologiji. Želim se zahvaliti predsjedniku Kazahstana, Njegovoj Ekselenciji, gospodinu Nursultanu Nazarbayevu za poziv da učestvujem u ovom historijskom događaju. Zahvaljujem se njemu i njegovoj vladi na toplom gostoprimstvu i izvrsnoj organizaciji samita. Astana je veoma prikladno mjesto za ovaj samit jer šalje jasnu poruku o novom muslimanskom pristupu nauci i tehnologiji.
Okupili smo se u ovom prekrasnom gradu, ujedinjeni u želji da stvorimo zajedničku viziju kako islamski svijet da ostvari svoj puni potencijal u oblasti nauke i tehnologije i kako bismo započeli proces obnove uloge islamskog svijeta kao pokretača globalne naučne i tehnološke inovacije i modernizacije.
Ovaj samit je prilika da dogovorimo zajednički plan djelovanja kako bismo mobilizirali napore i resurse islamskog svijeta u traganju za inovativnim naučnim i tehnološkim rješenjima za ekonomska, socijalna i ekološka pitanja koja pogađaju naše zemlje i narode. Usvajanjem takve zajedničke vizije i plana djelovanja u zaključnim dokumentima – Deklaraciji iz Astane i Agendi Organizacije islamske saradnje za nauku, tehnologiju i inovacije do 2026. godine – ovaj bi samit mogao postati događaj od historijskog značaja.
U ne tako davnoj prošlosti, muslimani su dali ogromne doprinose razvoju moderne nauke i tehnologije. Islamska je misao potaknula humanistički preporod, polažući tako temelje renesanse na Zapadu. Muslimani su bili nositelji napretka u tom razdoblju. Bili su poveznica između filozofije i spoznaje drevne Grčke i zapadnjačke nauke. Epohalni napreci u matematici, fizici, hemiji, medicini, astronomiji, geografiji, građevinarstvu i finansijama, na kojima počiva savremeno društvo, ne bi bili mogući bez doprinosa islamskih učenjaka. Ta je generacija muslimana bila ozbiljno predana naučnom i tehnološkom izučavanju, istraživanju i inovacijama. Oslanjajući se na iskustva i mudrost drevnih naroda s Istoka i Zapada, muslimanske zemlje su u svom zlatnom dobu postale riznice blaga svjetskog znanja i nauke i dom najboljih univerziteta i centara učenja i istraživanja, u Bagdadu, Damasku, Kordobi i Granadi.
Takva je bila prošlost islamskog svijeta, na koju smo s pravom ponosni. Današnjica islamskog svijeta jedva da se može povezati s tom slavnom prošlošću.
Islamski svijet danas ima iste duhovne resurse, sadržane u Časnom Kur'anu i tradiciji Poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Naši su materijalni resursi čak i bolji od onih kojim su raspolagali naši preci, jer su obogaćeni iskustvima ranijih generacija i prednostima globalne razmjene materijalnih dobara. Muslimanske zemlje posjeduju obilne prirodne resurse. Ako pogledamo samo energetske resurse, posebno naftu i plin koji su krvotok moderne globalne ekonomije, vidimo da se dvije trećine zaliha tih resursa na našoj planeti nalazi u islamskom svijetu.
Ipak, mnoge islamske zemlje su nerazvijene i pate od siromaštva. Samo tri muslimanske zemlje se nalaze među 20 najvećih ekonomija u svijetu. Od 100 najboljih univerziteta u svijetu, nijedan se ne nalazi u muslimanskoj zemlji. Islamski svijet je na samom dnu ljestvice kada je u pitanju nivo ulaganja u naučna i tehnološka istraživanja. Zemlje članice Organizacije islamske saradnje (OIS) izdvajaju tek 0,46% BDP-a za istraživanje i nauku. Na samitu 2005. godine, članice Organizacije islamske saradnje obećale su povećati izdvajanja za istraživanja i razvoj na 1% BDP-a, što je još uvijek samo pola od svjetskog prosjeka. I samo su neke od njih ispunile taj cilj. Razvijene zemlje za naučna i tehnološka istraživanja izdvajaju 2 do 3% BDP-a. Tek 1,5% tehnoloških patenata u svijetu dolazi iz muslimanskih zemalja. Prema Globalnom indeksu inovacija iz 2017. godine, niti jedna muslimanska zemlja se ne nalazi među 30 najboljih svjetskih zemalja po kapacitetu i uspjehu u inovacijama. Zemlje članice Organizacije islamske saradnje zauzimaju nisko mjesto na ovoj ljestvici, posebno u području informacijskih tehnologija, farmaceutske industrije i elektronike. Muslimanske zemlje su i dalje vodeće po broju nepismenih ljudi.
Islamski svijet je posljednjih decenija opterećen dugotrajnim oružanim sukobima i sektaškim podjelama, potaknutim ideološkim razlikama i nemilosrdnom geopolitičkom borbom. U velikoj je mjeri izgubio iz vida i zanemario najbitnije potrebe stanovništva, kao što su obrazovanje i ljudski razvoj, kako društveni tako i ekonomski, te potrebu da se stanovništvo izbavi iz siromaštva i ovisnosti o državnoj pomoći.
Muslimani čine četvrtinu svjetske populacije. Muslimanska populacija je najmlađa i najvitalnija na planeti, a jednu njezinu trećinu čine osobe mlađe od 15 godina. Ovi mladi ljudi predstavljaju ogroman potencijal za islamski svijet. Dobro obrazovani i zaposleni, mogli bi biti generator stabilnosti i prosperiteta u islamskom svijetu. Ako ostanu neobrazovani, nezaposleni, lišeni dostojanstva i budu živjeli u siromaštvu i očaju, lako mogu postati plijenom vrbovanja i radikalizacije od strane terorističkih organizacija. Trajna ulaganja u naučno i tehnološko obrazovanje, istraživanje i inovacije jedan su od najboljih načina stvaranja i povećanja prilika za naše mlade generacije.
Zaostajanje muslimanskih zemalja i društava iza razvijenog svijeta direktno je povezano s njihovim zaostajanjem u nauci i tehnologiji, koje traje stotinama godina. Zato naš prvi i najvažniji cilj mora biti postepeno smanjivanje i u konačnici zatvaranje naučnog i tehnološkog jaza između islamskog svijeta i razvijenih zemalja. Taj jaz se može zatvoriti samo ako ulaganje u razvoj nauke i tehnologije bude glavni prioritet naših vlada. Brzi napreci u nauci i tehnologiji ključni su za osiguranje prosperitetne budućnosti za naše zemlje i narode. Imamo obilje duhovnih i materijalnih resursa. Ono što nam je potrebno su dobro oblikovane politike, programi i mjere koje te resurse usmjeravaju u pronalaženje inovativnih rješenja, primjenom nauke i tehnologije, za niz društvenih i ekonomskih problema s kojima se islamski svijet suočava. Ovaj bi samit trebao označiti početak tog procesa.
Sve države i društva nastoje postići ili održati prosperitet u današnjem svijetu koji se brzo mijenja. Vodeći ekonomski divovi Zapada prolaze kroz izazovne poteškoće. I nerazvijeni kao i oni u razvoju bore se za iznalaženje modela koji pružaju pravedan i ravnomjeran razvoj u jeku sve većih promjena i nesigurnosti. S druge strane, na Istoku se pojavljuju snažne nove sile, koje koriste prilike koje donosi globalizacija. Globalni poredak prolazi kroz dinamično restrukturiranje i preustroj odnosa.
Islamski svijet mora tražiti aktivnu ulogu u ovom promjenjivom globalnom poretku. Moramo učiti, naročito od onih među nama koji su uspješni. Trebamo insistirati na saradnji i razmjeni ideja i najboljih praksi među nama. Moramo prepoznati prilike za saradnju i koristiti resurse, snage i komparativne prednosti jedni drugih. Trebamo postaviti ciljeve koji donose vrijednost ne samo muslimanima nego i ostatku svijeta. Jer, tako postajemo relevantni u novom globalnom poretku.
Danas, u vrijeme trenutne razmjene informacija, postoji intenzivna konkurencija ideja. Muslimani se moraju uključiti u ovo natjecanje. Ne smiju prihvatati opasne ideologije izolacije, otuđenja i isključivosti. Duh islama je inkluzivan i priznaje sve što je dobro i progresivno. Ništa što svijet čini boljim i oslobađa ljudsku kreativnost ne može biti protiv islama. I ništa što je uistinu islamsko ne može biti protiv napredovanja i oslobađanja ljudskog potencijala.
Nema islamske ili neislamske nauke. Sukob nauke i religije je vještački i neprirodan fenomen. Svemogući Bog je znanjem stvorio svijet, i nijedno istinsko znanje ne može poreći Njegovo stvaranje. Islamski pristup u primjeni nauke i tehnologije mora to potvrditi. Muslimani moraju primjenjivati nauku i tehnologiju kako bi zaustavili sebično i pohlepno iscrpljivanje naše planete i njenih resursa i kako bi se suprotstavili negativnim globalnim trendovima koji podrivaju materijalnu i duhovnu substancu ljudskog postojanja. Kur'an Časni zapovijeda muslimanima obavezu da se suprotstavljaju zlu, odnosno da se suprotstavljaju svakoj vrsti nasilja nad onim što je Bog stvorio i uredio.
Na kraju, želio bih vam ponuditi jedan praktičan prijedlog za razmatranje. Predlažem da članice Organizacije islamske saradnje zajednički rade na otvaranju međunarodnih centara za obrazovanje, istraživanje, inovacije i razvoj u nekoliko zemalja članica Organizacije islamske saradnje. Misija tih centara trebala bi biti vrhunska naučna i tehnološka obrazovanja, istraživanja i inovacije, naročito putem međunarodne saradnje i razmjene ideja, kako bi se iskoristile komparativne prednosti i resursi svih država članica OIS-a i intelektualni kapital naučnika i istraživača iz cijelog islamskog svijeta. Jedan od tih centara zasigurno treba biti u Evropi, gdje rastuće muslimansko stanovništvo nastoji očuvati svoju vjeru i identitet, istovremeno tragajući za funkcionalnom formulom integracije i sinteze islamskih i evropskih vrijednosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO
