Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić održali su danas sastanak s direktorima sigurnosnih agencija na kojem su razgovarali o sigurnosnoj situaciji, s posebnim osvrtom na borbu protiv terorizma i izazovima u sigurnosnom sektoru.
Mektić je kazao da je današnji sastanak nastavak kontinuirane međusobne saradnje.
“Kao resorni ministar za ovu oblast imam dnevnu komunikaciju sa direktorima policijskih agencija. U smislu iznošenja određenih podataka koji odlaze izvan BiH, stanja kada je u pitanju terorizam, svi smo ponavljali i govorili, govorit ćemo javno i transparento da svi građani znaju šta je teroristička prijetnja. Koga god izvan BiH iskreno i u dobrim namjerama interesuje stanje o terorizmu u BiH mi ćemo mu reći punu istinu. Zataškavanje i guranje ijednog podatka i pokazatelja o stanju terorizma u BiH šteti prije svega nama nego bilo kome drugome”, kazao je Mektić.
On je dodao da je u petak počela implementacija projekta vrijednog 18 miliona eura u saradnji sa Slovenijom.
“Ja sam na tom ministarskom sastanku govorio o ovom problemu, da nije dobro da bilo ko u interesu bilo kakve predizborne kampanje ili političkom interesu spinuje i prezentuje podatke koji se tiču BiH. Sve što radimo u okviru ovog projekta mogu da naruše naše odnose. Pitao sam ministre, posebno iz zemalja našeg regiona, da li raspolažu sa takvim podacima koje su predstavnici tih zemalja iznosili. Naše bezbjednosne strukture, policijske i obavještajne, jako dobru sarađuju sa zemljama našeg okruženja”, kazao je Mektić.
On je dodao da je saradnja među agencijama fantastična i da je rejting naših agencija u regionu veoma visok.
“Smatramo da radimo u interesu bezbjednosti svih naših građana u BiH. Mi otpočinjemo nekoliko projekata sada, priznajemo i kažemo da imamo određene probleme sa radikalizmom i nasilnim ekstremizmom, sa terorizmom ne mogu reći da imamo ozbiljnih problema. Presijecamo određene aktivnosti koje mogu imati veze sa terorizmom”, poručio je Mektić.
On je naveo da u proteklom periodu nije bilo ozbiljnog terorističkog incidenta i to zahvaljujući radu bh. agencija.
“Ali ne bježimo od problema. U najvišoj mjeri ćemo se fokusirati na rad sa takvim grupama i radit ćemo na njihovoj deradikaliziciji. Najveći dio od 18 miliona eura bit će upotrijebljen na nove metode po pitanju borbe protiv radikalizma. Pokušavamo da izvršimo resocijalizaciju tih osoba, vratimo ih u društvo. Ono što je terorizam, mi ćemo javno reći. Ali ne možemo da prihvatimo nebuloze i teorije jednog broja kvazianalitičara, kvazieksperata koji u jednoj zloj namjeri ili da bi zaradili koju marku, iznose takve podatke i narušavaju integritet države i finansijske štete našoj privredi, ekonomiji, turizmu…”, poručio je Mektić.
On je odao priznanje Kantonalnom tužilaštvu KS, kantonalnom MUP-u, SIPA-i, Graničnoj policiji kada je u pitanju slučaj Amela Sejfovića.
“Oni su za osam dana uspjeli locirati i uhapsiti opasnog bjegunca Sejfovića koji je pobjegao na jedan čudan način. On je ipak priveden pravdi i sudit će mu se”, naveo je ministar sigurnosti BiH.
Kako je kazao, potencijalne terorističke prijetnje u BiH su uglavnom dolazile van BiH na način da su nosioci nekih terorističkih aktivnosti imali namjeru da dođu u našu zemlju i da šire ideologiju koja može imati veze sa terorizmom.
“Najbitnije je da mi blagovremeno prepoznamo terorističku prijetnju, a da neko može da kaže koliko ima potencijalnih terorista, pratimo bezbjednosno ponašanje određenih osoba. Problem je što pojedini mediji u BiH žele to tako da prikažu pa kažu ima 500, 3.000, 10.000 potencijalni terorista”, kazao je Mektić.
Na današnjem sastanku nije bilo predstavnika Tužilaštva BiH, iako su pozvani, potvrdio je Zvizdić.
“Tu imamo problema i to je kompleksna materija kojom se bavimo. Ima propusta i do pravosudnih institucija i do bezbjednosnih institucija. U Sloveniji na ministarskoj konferenciji kada smo se pokušali dogovoriti da ujednačimo krivično zakonodavstvo učestovanje u paravojnim i parapolicijskim grupama. To je jako bitno da imamo evropski standard. Krivična djela koja je izuzetno teško dokazati. Ne samo da je bio u Siriji, već dokazati da je bio na ratištu. On kaže da je bio u Siriji, ali da se bavio humanitarnim radom. Potrebno je dokazati da je bio u Siriji i učestvovao u okviru terorističke organizacije. Koristimo razne instrumente da dođemo do istine. Neki su osuđeni, kao u slučaju Karamuje. Imaju situacije gdje nismo sigurni u dovoljan kvantum dokaza, pa se ide na sporazumno priznanje krivice”, kazao je Mektić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.