Nekada je "šoping meka" za Hrvate bio Trst u Italiji, no danas je drugačija priča.
Prekogranični šoping Slavonaca u susjednu Bosnu i Hercegovinu, sudeći prema vrijednosti kupljene robe za koju je podnesen zahtjev za povrat PDV-a, sve više cvjeta, a Orašju je zabilježen pravi “boom”.
U prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima koje je tokom posjete Orašju iznio direktor Granične policije BiH Zoran Galić, a prenio lokalni portal Orašje News, preko graničnog prelaza Orašje, jednog od najfrekventnijih prelaza u BiH, zabilježen je prelazak čak 2.127.957 osoba i 932.717 prevoznih sredstava. Dnevno je, računica govori, prelazom Županja-Orašje u prosjeku prolazilo 5153 vozila s 11.757 putnika.
Jedan od glavnih razloga odlazaka u prekogranični šoping je povrat PDV-a na kupljenu robu, koji se u BiH obračunava po jedinstvenoj stopi od 17 posto. Strani državljani koji nemaju prebivalište u toj državi carinskoj službi na uvid daju račune, robu i original popunjen obrazac za povrat poreza. O osjetnom porastu šoping-turizma govore podaci koje je Glasu Slavonije dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH sa sjedištem u Banjaluci.
“Za razdoblje od 1. januara do 30. juna 2017. na Graničnom prelazu Orašje ovjereno je 22.528 obrazaca za povrat PDV-a stranim državljanima, a ukupan iznos koji bi trebao biti vraćen je 1.707.053,25 konvertibilnih maraka”, otkriva glasnogovornik Uprave Ratko Kovačević.
Riječ je o iznosu od oko 6,8 miliona kuna koji pokazuje da su u prvih šest mjeseci ove godine strani državljani, a u konkretnom slučaju prednjače Slavonci, u trgovačkim centrima bosanske Posavine potrošili više nego u cijeloj 2016. Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, prilikom napuštanja carinskog područja BiH putnici su lani na graničnom prelazu Orašje prijavili kupljenu robu vrijednu više od 10 miliona KM (oko 40 miliona kuna). Za nju su tražili povrat 1,456.984,41 KM (nešto manje od šest miliona kuna) PDV-a.
Ako se zna da se pravo na povrat poreza ostvaruje kupnjom robe u vrijednosti minimalno 100 konvertibilnih maraka (400 kuna), u što se ne računa alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duhana te motorna ulja i goriva, a da svakodnevno brojni građani preko granice odlaze upravo zbog tog razloga, ukupni iznos koji su Slavonci ostavili u BiH mnogo je veći. Puno je kupaca, posebno iz Posavine koji često odlaze u Orašje i troše manje od 100 KM (400 kuna) za jednu kupnju, a treba spomenuti Arizonu te poznatu orašku tržnicu gdje Slavonci također ostavljaju pozamašne svote, ali ne ostvaruje pravo na povrat poreza. Osim po “špeceraj”, gorivo, lijekove, kupci preko granice odlaze i zbog PVC stolarije, namještaja, dječijih kolica i opreme za novorođenčad, odjeće, obuće, automehaničarskih, vulkanizerskih i frizerskih usluga, ali i školovanja, razonode, zabave i provoda. Najtraženija roba zasigurno je rezani duhan koji se u Orašju prodaje po cijeni od 100 do 120 kuna za kilogram.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
