U periodu od 1992. do 1995. godine iz Bosne i Hercegovine je ukraden veliki broj značajnih umjetničkih djela, među kojima su i ona proglašena nacionalnim dobrom. Značajan dio ovih umjetnina nikada nije pronađen i vraćen vlasnicima. Organizacije koje se bave ovim problemom odgovornim smatraju pravosudne institucije.
Početkom rata, iz Umjetničke galerije BiH pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, nestalo je 51 umjetničko djelo. Među su i dva remek-djela Ferdinanda Hodlera, najpoznatijeg švajcarskog slikara. Iako više od dvije decenije kasnije ova djela nisu pronađena, iz Galerije su optimistični.
“Mi smo uvjereni da dolazi vrijeme u kojem krađa umjetničkih djela neće imati smisla. Ona ima smisla zato što se ukradena djela plasiraju na crnom tržištu. Crno tržište postoji tamo gdje su rovite društvene okolnosti kakve su bile na Balkanu posljednjih dvadesetak godina. Međutim, kako se stvari dovode u red, možda sporo, postaje besmisleno posjedovati umjetničko djelo koje nema evidenciju o svom porijeklu”, ističeStrajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH
BiH jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja nema nacionalnu bazu podataka o nestalim umjetninama. U aprilu je formirana prva baza te vrste, koju je kreirao Centar protiv krijumčarenja umjetninama, kao nevladina organizacija. Na listi se nalazi 109 djela. Iz centra dodaju da je realna lista ipak duža, ali je do podataka teško doći.
“Ovdje se radi o kulturnom dobru BiH, o vlasništvu svih građana BiH i bez toga nema priče o identitetu, ne možemo pričati o postojanju jednog naroda. Ne radi se samo o umjetničkim djelima, nego i o rukopisima, nakitu, arheološkim iskopinama, svemu što se nalazi na području BiH”, objašnjava Dženan Jusufović, Centar protiv krijumčarenja umjetninama.
Za krađu tri slike Mersada Berbera i još četri umjetnine, na dvije godine zatvora osuđen je Jasmin Kulenović. To je jedan od rijetkih presuđenih slučajeva krađe vrijednih umjetnina.
“Znate koliko je pravosuđe opterećemo raznim drugim vrstama kriminaliteta, drugim vrstama predmeta. Ovo su predmeti koji zahtjevaju zaista posebnu ekspertizu, posebno dugo vrijeme koje im treba posvetiti. To je određeni čisto tehnički problem, što se tiče i volje u pravosuđu. Što se tiče legislative, mislim da ona postoji, ali postoje ti određeni problemi koji doprinose tome da je ova oblast donekle zapostavljena”, kaže Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH.
Prema podacima Interpola, treće najprofitabilnije crno tržište na svijetu – poslije trgovine drogom i oružjem – upravo je ilegalno tržište umjetnina, koje bilježi godišnji obrt od oko 6 milijardi američkih dolara. Međutim, mnoga od nestalih djela iz BiH imaju tzv. nultu vrijednost, što znači da ne mogu biti procijenjena jer su proglašena nacionalnim dobrom Bosne i Hercegovine. Upravo ova djela su najveći i neprocjenjivi gubitak – smatraju stručnjaci.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
