Preliminarni rezultati nakon vazdušnih snimanja minskih polja u BiH pokazali su kako su majske poplave u 2014. značajno promijenile minsku situaciju. Zahvaljujući ovom poslu, regionalni centri za uklanjanje mina u narednom periodu u slučaju prirodnih katastrofa imat će razvijen obrambeni mehanizam.
Ovo je danas zaključeno na radionici pod nazivom “Rezultati zrakoplovnog snimanja” u okviru predstavljanja rezultata rada na projektu “Protivminsko djelovanje nakon poplava, regionalni odziv u krizi, razvoj tehnologija i izgradnja kapaciteta” koja je održana u prostorijama Centra za uklanjanje mina u BiH u Sarajevu.
Radionica je okupila učesnike projekta te predstavnike i saradnike Komisije za deminiranje u BiH, Centara za uklanjanje mina iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, HCR Centra ta testiranje, razvoj i obuku i druge.
Nakon majskih poplava u BiH, ali i zemljama regije, zbog pomjeranja minskih područja uzrokovanih bujicama, centri su pokrenuli projekat koji je uključivao snimanje klizišta na kojima su bujice destruktivno djelovale na minska polja. Snimanja su obavljena sistemima daljinski upravljanih letjelica te helikopterom “Gazela” Oružanih snaga BiH.
Vazdušno snimanje minskih područja, prema riječima pomoćnika direktora Centra za uklanjanje mina (BH MAC) Ahdina Orahovca, prvi je dio faze projekta koji je “uspješno završen”.
“Snimljeno je oko 90 kilometara kvadratnih površine. Dolina rijeke Bosne, Krivaja, Sava, to su područja koja su bila interensantna, ne samo što se tiče promjene minskih mjesta. Bavimo se minskim problemom i idemo da ga riješimo”, kazao je.
U narednoj fazi će se prikupljeni podaci uporediti sa već postojećim minskim mapama.
“U to će biti uključena i akademska zajednica gdje će stručnjaci dati svoje mišljenje. Ekspertize će dati odgovor na pitanje gdje su otišle mine, na koju dobinu. Loša je vijest da će minske granice biti povećane u odnosu na ono gdje su bile prije. Na nama je da uradimo rješenja u očekivanju neke druge katastrofe. Imat ćemo jasan odgovar i saradnju, jer će u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu biti po jedan server koji će omogućavati zaposlenicima centara da kontrolišu minsku situaciju u drugoj državi. Najvažniji dio posla, terenski rad, je završen”, zaključio je.
Preliminarni rezultati vazdušnih snimanja predati su Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, istakao je naučni voditelj projekta Milan Bajić.
“Jučer smo predali prve rezultate Građevinskom fakultetu u Sarajevu i to su snimani materijali od osmog do desetog mjeseca. Kolege će danas doći i početi sa terenskom prospekcijom kojim će se redom ići na klizišta”, kazao je Bajić.
Govoreći o minskim područjima u BiH koja su bujicama premještena ili pomaknuta, dodao je kako postoji veliki broj zemljanih površina koje su prijeteće i opasne.
“Nema općine koja nije ugrožena uz Savu preko Tuzle i Sarajeva pa prema Travniku, dobar komad BiH je ugrožen. Imamo sada samo početne procjene, a konačni pregled će pokazati gdje su tačno te pojave”, kazao je Bajić.
Ekipe Centra za uklanjanje mina tokom majskih poplava u 2014. godini i nakon njih uz pomoć javnosti i brzog djelovanja na terenu obavile su potrebne operacije bez ijedne nesreće i smrtnih posljedica, podsjetio je v.d direktora BH MAC Milan Rezo.
“Imali smo oko 140 pronađenih mina, oko 1.700 minsko-eksplozivnih sredstava i oko 40.000 komada municije. Odgovorili smo na sve izazove bez ijedne nesreće. U početku smo upozorili stanovništvo i uspjeli smo otkloniti tu opasnost na šta smo jako ponosni”, kazao je Rezo.
