Bivša ministrica evropskih integracija u Vladi Crne Gore Gordana Đurović kazala je da Crna Gora već devet godina nema nijedan ugovor o razgraničenju sa susjedima, uprkos tome što je u međunarodnim izvještajima ocijenjena kao država koja ima pozitivnu ulogu u jačanju regionalne saradnje.
Đurović napominje da će se problem koji je nastao sa Bosnom i Hercegovinom oko granice u Sutorini riješiti, ali da ne treba očekivati neke radikalne momente.
Devet godina bez ijednog ugovora o granicama
“Crna Gora je u svim međunarodnim izvještajima, posebno u izvještaju Evropske unije ocijenjena kao država koja ima pozitivnu ulogu u regionu, dobre odnose sa susjedima, kao i da daje dobar primjer jačanja regionalne saradnje. Ono što se svakako ne slaže sa tim jeste da mi već devet godina nakon obnove nezavisnosti nemamo nijedan novi ugovor o razgraničenju, odnosno o granici Crne Gore sa susjednim državama, osim onaj koji smo naslijedili od bivše SFRJ o razgraničenju sa Albanijom. Nekako to spada u zonu odloženih poslova, poslova koji su važni, ali spletom okolnosti nisu bili prioritet. Međutim, oni sada postaju znatno složeniji”, kaže Đurović.
Bivša ministarka ističe takođe da je EU kroz koordinaciju spoljne politike podsticala Crnu Goru da razvija dobrosusjedske odnose i nudila svoje usluge posredovanja ukoliko je to potrebno.
“Međutim, Crna Gora je smatrala da ima puni državni kapacitet da sama to riješi. Ali, kao što vidimo, i ono što je bilo najavljeno kao izvjesno, još uvijek nije izvjesno. Diplomatija se sada širi i dobija političke signale i dimenzije i svakako da će se pitanje razgraničenja odložiti. Ulazimo u jedan ciklus koji će trajati određeni period i potrošiće značajno naše diplomatsko strpljenje”, kazala je Đurović.
Iskustva iz regiona, kada je zbog spora oko granice, Slovenija blokirala ulazak Hrvatske u EU, prema riječima Đurović, EU neće dozvoliti da se ponove.
Neće biti radikalnih odluka
“Na način što će biti aktivnije učešće Evropske komisije u posredovanju, ukoliko dođe do blokade dijaloga o razgraničenju”, kaže Đurović.
Vjeruje u dogovor oko pitanja teritorijalnog vlasništva nad Sutorinom.
“Mislim da će dvije države, ipak, ovo pitanje riješiti i nije za očekivati neke radikalnije momente. Često se ovakve inicijative pokreću više radi domaćeg javnog mnjenja, nego radi geografskih promjena”, kazala je Đurović.
Problem koji je nastao oko Sutorine, jedan je u nizu neriješenih sporova Crne Gore i susjeda kada je u pitanju razgraničenje. Pitanje Prevlake i spor sa Hrvatskom oko tog dijela teritorija već je pred Međunarodnim sudom, dok Crna Gora još uvijek nije počela proces razgraničenja sa Srbijom.
Podsjećamo, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zadužio je Ustavnopravnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini nakon čega će zastupnici zauzeti konačan stav o prijedlogu rezolucije o Sutorini koji je podnio poslanik Socijaldemokratske partije u Predstavničkom domu PS BiH Denis Bećirović. Rezolucijom o Sutorini zatražio je da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore.
Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novembra 2014. godine, a prema njemu bi Sutorina trebala trajno ostati u sastavu Crne Gore. Zbog spora oko Sutorine, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odložio je potpisivanje Ukaza novom ambasadoru Crne Gore u BiH.
