Nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI) pokrenula je inicijativu o smanjenju poreskih i paraporeskih opterećenja na privredu u BiH s ciljem investiranja i otvaranja novih radnih mjesta.

Inicijativa je pokrenuta budući da ti tzv. parafiskalni nameti, kojih je oko 400 na različitim nivoima vlasti, kako je naglašeno, služe za dodatno punjenje budžeta, a ne građanima.

“S obzirom na to da ne postoji jedinstveni registar, procjenjuje se da parafiskalnih nameta u BiH ima oko 400, od nivoa države do lokalne samouprave. Analize pokazuju kako putem parafiskalnih nameta od privrede godišnje bude uzeto između pola milijarde i milijardu KM”, kazao je Adis Arapović, projekt menadžer CCI-ja.

“Mandatari, premijeri, ministri su proteklih sedmica mnogo govorili o važnosti ekonomskog rasta, ali nismo još uvijek vidjeli detaljne programe o rasterećenju privrede. Zato smo pokrenuli ovu inicijativu i duboko smo ubijeđeni da bi njenim provođenjem vrlo brzo došlo do rasta zaposlenosti tj. do pada nezaposlenosti”, kazao je Arapović.

Inače, parafiskalni nameti su različite vrste administrativnih naknada koje je propisala država. Ove naknade predstavljaju neporeski prihod države, a plaćaju ih građani za korištenje vode, šume, rudnog blaga, građevinskog zemljišta i drugih resursa.

“To su ciljani prihodi. Parafiskalni namet koji se uzme od građana ima svoju specfiičnu namjenu. Parafiskalni nameti ne služe da se pune budžeti. U BiH je i to specifičnost, što se najveći dio parafiskalnih nameta koristi kao paralelni budžetski prihod. To nigdje u zemljama Evrope nije slučaj”, naveo je Arapović.

Za plaćanje parafiskalnih nameta građani bi trebali da dobiju nešto zauzvrat, primjerice u vidu održavanja vodovodnih mreža ili šumskih zemljišta.

“Mi građani plaćamo enormne cifre za općekorisnu funkciju šuma samo zato što šume postoje. A, svrha te naknade koju plaćamo treba biti održavanje šuma, sprečavanje klizišta i erozija”, kazao je Arapović, dodajući kako se BiH susreće sa problemima klizišta zbog toga što se novac za šume nije koristio na pravi način ili se zloupotrijebio.

Napomenuo je kako su u razvijenim zapadnim zemljama parafiskalni nameti prepoznati kao zastarjeli model opterećenja privrede. Arapović je kazao kako parafiskalni nameti u BiH zapravo služe kao izvor finansiranja neracionalne, preskupe i neodržive javne administracije. Dodao je da različiti nivoi vlasti nemaju registre parafiskalnih nameta, a svaki nivo ima slobodu da donosi nove namete u bilo koje vrijeme.

Arapović je predstavljajući inicijativu podsjetio kako je BiH u godišnjem izvještaju Svjetske banke o uslovima poslovanja, pala za nekoliko mjesta u odnosu na 2013. godinu, nalazi se na 107. od 189. zemalja.

 “Dobar dio zasluga za loš plasman leži na poreskim i paraporeskim opterećenjima. Ko želi poslovati i otvarati radna mjesta neće izabrati zemlju u kojoj se na zarađenu konvertibilnu marku, državi mora dati 70 feninga plus dodatnih 10 ili 20 feninga za parafiskalne namete. Na zarađenu KM poslodavac državi daje 90 feninga. Posljedica je da poslodavac plaća puno, a radnik dobija malo, zato su radnici zaposleni na crno i otvoren je prostor za sivu ekonomiju”, zaključio je Arapović.

U CCI-a su kazali kako od novih federalnih i kantonalnih vlasti očekuju da će prihvatiti inicijativu i reducirati parafiskalne namete i uspostaviti njihov jedinstveni registar.