Politički analitičar sa Instituta Istok-Zapad u New Yorku i doktor filozofije Fakulteta političkih nauka York Univerziteta u Torontu Jasmin Mujanović u intervjuu za novinsku agenciju Patria kazao je kako ni EU ni Amerika ne mogu izgraditi demokratiju i slobodno društvo u BiH ukoliko građani ove zemlje to sami ne učine.

Mujanović je u intervjuu za NAP govorio o utjecaju Rusije na Balkan, političkim odnosima u zemljama Balkana, prelasku s jednopartijskog na višepartijski sistem, značaju političkih promjena u Makedoniji na cijeli Balkan…

Bosna i Hercegovina je prema Dejtonskom ugovoru pod patronatom NATO-a. Prema tim sporazumima i zakonskim normama BiH je suštinski dio NATO porodice. Tri i po godine zapadni mediji su pisali o krizi NATO-a koju je izazvala brutalna agresija na Bosnu. NATO je konačno reagirao i ta reakcija je sačuvala i ojačala njegovu poziciju. Koliko su danas euroatlantski moćnici svjesni tih ugovora i historijske pozicije BiH?

“Pa, prvo, ne znam da bi bilo koji predstavnik unutar NATO- a rekao da je BiH “patronat” te organizacije niti bi se sam složio sa tim opisom. Mislim, da stvari baš tako stoje ne bi bilo potrebe da se BiH uopšte zvanično priključi tom savezu. U stvarnosti, BiH ima veoma bliske odnose i sa NATO alijansom i sa velikim dijelom atlantskog svijeta ali nam i te kako fali ta garancija koju nudi NATO pakt kroz tzv. Član 5.

Dakle, u najgorem slučaju BiH danas nema garanciju da će bilo ko drugi braniti njen suverenitet ili teritorijalni integritet, baš kao i 1992. Dejton tu skoro pa nije uopšte važan. Tako da se ne bi slučajno našli u situaciji Ukrajine – gdje je Rusija zvanično poštovala njene granice i državnost sve do onog dana kad su aneksirali Krim i okupirali Donbas – BiH mora u NATO što prije. A to je i najbolje za cijeli region”.

Obavještajna povezanost Hrvatske sa Srbijom je uvijek bila posebna. Većina Miloševićevih rukovodilaca srpske Udbe i vojnoobavještajnog sektora su bili Hrvati. Počevši od Frenka Simatovića, Stanka Čolaka, Zlatka Radnića. Zdravko Mustač je kao policijski vrh osiguravao Miloševića na Gazimestanu. Koliko takve veze mogu trajati?

“Zavisi šta mislite kad kažete “takve veze”. Ako je implikacija nekako etnička onda mislim da je to čista slučajnost ili barem posljedica činjenica da je SFRJ bila država “miješanog” karaktera. U svakom slučaju, ovo je više pitanje institucija. Mala prljava tajna raspada Jugoslavije je da se to i nije dogodilo tek tako. Raspao se SKJ i raspala se SFRJ ali političke elite koje su bile na vlasti 80-ih godina, u svim bivšim republikama, su uglavom još uvjek na vlasti, a na vlasti je ostao i (de fakto) jednopartijski sistem samo sad podijeljen na 6 ili 7 dijelova.

Tako je i u tim različitim organima državne bezbjednosti, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. Posljedni čovjek koji je stvarno prijetio tom sistemu, Zoran Đinđić je završio sa metkom u glavi. To nam govori mnogo. Elem, u tom smislu, to što “traje” u ovom čitavom regionu nisu lični odnosi niti ideologije već jedan generalni autoritarni politički sistem za koji građani još uvjek nisu našli način (ili volje) da razbiju”.

Vi ste prvi koji je uočio neobičnu vezu između hrvatskog i bosanskog HDZ-a i ruske strane. Todorić nije mogao dizati kredite bez odobrenja države. HDZ je morao znati da se sa ogromnim kreditima od Sberbanka može pasti u ekonomsku i političku ovisnost prema Rusiji. Ugrožavanje ekonomskog suvereniteta, podrazumijeva političku ovisnost. Na Zapadu sumnjaju da je to bio svjesni izbor Hrvatske.

“Svjesno, nesvjesno, to su činjenice. Moramo razumjeti da je Hrvatska, u praksi, jednopartijska država. HDZ je samo dva puta izgubio parlamentarne izbore od 1990. godine. I čak ta dva puta kada su izgubili, njihovi saveznici unutar državnih i nevladinih institucija su veoma brzo zakočili program opozicije. Kao u svim državama gdje postoje takvi sistemi, to znači da je Hrvatska ekonomija pod strašnim političkim pritiskom.

Dakle, i ako HDZ nije tek tako planirao da preda Agrokor Rusima, njihova duboko korumpirana politika je to dozvolila. I sad, u momentu opšte panike, kad se Agrokor raspada, oni su spremni na sve opcije i na sve odnose samo da spase svoj režim. A to je Moskvi došlo kao kec na desetku. Sada mogu kontrolirati i Zagrebom i Beogradom i na taj način apsolutno paralizirati BiH, strateški centar cijelog Balkana”.

Dodika su na vlast u RS-u dovele upravo euroatlantske zemlje. Nakon njegovog stavljanja na američku crnu listu on je trebao biti obuzdan u svojim radikalnim istupima. Dragan Čavić je rekao da je upozoren od zapadnih dužnosnika da ništa ne preduzima protiv Dodika. Može li se Dodik opet okrenuti prema NATO-u?

“Ne može. Dodik je spalio sve svoje mostove, i kao Nikola Gruevski u Makedoniji, samo je pitanje vremena kada i kako će on biti skinuti sa vlasti. Čak je i veliko pitanje hoće li on politički preživjeti sljedeće izbore. Ali čak i da se provuče nekako, njegov režim je na aparatima. A na kraju, njega će jednostavno smijeniti građani i opozicija u RS-u i BiH, a ne NATO i zapad. Tako je bilo sa Miloševićem, tako je bilo sa Gruevskim, tako će biti i sa Dodikom”.

Nakon pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, nasilja usred Sobranja u Makedoniji, iza kojih je, navodno, stajala ruska obavještajna služba, čini se kao da je Bosna i Hercegovina na redu ovih globalnih sudara na terenu malih država.

“Jeste ali moramo se podsjetiti da su ovo primarno lokalni događaji koji tek sada dobivaju neku globalnu dimenziju. Ali u suštini, ovo je borba za našu budućnost i za budućnost naše demokratije na ovom prostoru. U tom kontekstu moramo shvatiti da su nam Rusi ključni neprijatelji, ili barem ovaj sadašnji režim njihov nam je protivnik, a također da nam ni EU niti Amerika ne mogu izgraditi demokratiju i slobodno društvo ako mi sami nismo spremni da to zahtjevamo od svojih lidera i predstavnika, odnosno da insistiramo na tome kroz proteste, demonstracije, pa i izbore.

Meni je Makedonija važna zato što je ta njihova “Šarena Revolucija” stvarno promjenila političku dinamiku u toj državi; spojila je etničke zajednice, aktivirala mlede, reformirala opoziciju… To nam je primjer, to nam je putokaz, i sve dok ne počnemo na taj način da razmišljamo o politici, da je shvatamo kao ličnu dužnost, onda ćemo ostati jeftini i uglavnom zaboravljeni pijuni većih sila”, kazao je Mujananović za Patriju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

.