Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine, bio je gost Novog dana s kojim smo razgovarali o stanju u bh. pravosuđu.

Kazao nam je kako su sve političke opcije opredijeljene za evropski put kao i da Ministarstvo pravde ima pune ruke posla koje se tiču legislative.

Govorio je i o tome zašto je teško provesti reformu pravosuđa te istakao: “Reforma pravosuđa nije počela dolaskom mene već 2003. godine i to je jedan kontinuirani proces koji i dalje traje. Reforma ne može biti preko noći, vrlo pažljivo se tu mora raditi jer je pravosuđe treći stub vlasti“.

Rekao je i da je najveći izazov u povjerenju u pravosuđe, iz razloga kada se ljudi suočavaju sa pravosuđem, gube povjerenje u njega jer uvijek neko nije zadovoljan. Naglasio je i kako se radi dijalog o zakonu o sudovima kako bi se našao model u vezi toga kako raditi i vratiti povjerenje.

“Govoriti o povjerenju u BiH moramo svakodnevno, jer je BiH kompleksna. Ono što mi radimo kroz reformu pravosuđa jest da na neki način ne dopustimo da pravosuđe dominira nad ova dva stuba vlasti. Nemojmo zaboraviti da je u BiH tužiteljstvo puno bliže sudu“, rekao je Grubeša.

Na pitanje da li je zadovoljan nivoom do koga se došlo u okviru Strukturalnog dijaloga je odgovorio: “Strukturalni dijalog je počeo 2011. godine i mi smo njega novim mandatom transformirali na politički i tehnički dio. To je taj dijalog i to povjerenje koje konstantno trebamo imati pri svijesti. Mi imamo dosta usaglašenih stavova na tom nivou, ali nisam zadovoljan do kraja. Trebamo proširiti kaznenu nadležnost Suda BiH“.

“Jedno od zadnjih promišljanja kako to riješiti je bilo da nađemo uporište u evropskom zakonodavstvu, tako da je tu član 83 – Sporazum o Evropskoj uniji na kojem bismo mogli napraviti proširenu nadležnost Suda BiH“, dodao je.

O nadležnosti Suda BiH je rekao: “Sud BiH ima i Apelacijsko odjeljenje gdje u jednoj zgradi imate i žalbeni dio suda. Kroz Strukturalni dijalog mi smo uspjeli usuglasiti stvaranje nove institucije a to je institucija višeg suda“.

Na naše pitanje da li ima komentar u vezi sukoba na relaciji ministra sigurnosti, državnog tužioca je kazao kako nije sklon komentiranju niti kolega niti bilo koga, ali da ono što se može čuti od ljudi jeste da nemaju povjerenje u pravosuđe te ponovio kako se to povjerenje mora vratiti.

Ministar pravde BiH je u Novom danu govorio i o pitanjima ratnih zločina, te o tome da li je zadovoljan brzinom rješavanja slučajeva u BiH.

“Uvijek govorim o tome da sam zadovoljan radom pravosuđa, ali kad su u pitanju ratni zločini, tu imamo određenih problema. Postojala je strategija da će se najteži predmeti ratnih zločina izvršiti unutar sedam, a ostali unutar 15 godina, no taj rok od sedam godina je istekao i mi još uvijek spekuliramo o tisućama ljudi koji bi trebali odgovarati za ratne zločine. Radi se na novoj strategiji, jer ako bismo radili ovim tempom, i idućih stotinu godina bismo imali probleme ratnih zločina. Jedan od prijedloga je bio da određene predmete ustupimo susjednim zemljama i da unutar BiH disperziramo što više predmeta kako bismo završili te predmete. Radna grupa se sastaje i očekujemo da ćemo uskoro ići na Vijeće ministara“, naglasio je Grubeša.

Nadovezao se i o Nacrtu zakona o izmjeni Zakona o pomilovanju u kome je predložio da se pomilovanje odobri i ratnim zločincima.

“Intencija Zakona o pomilovanju jeste da omogućimo osobama koje su osuđene da imaju mogućnost prijedloga zahtjeva za pomilovanja; to ne znači automatski da budu pomilovani, nego da njihova ljudska prava poštujemo. Svaka žrtva je žrtva i svaki zločin je zločin, ali ako je netko surađivao ili odležao, zašto ne omogućiti da pošalje zahtjev za pomilovanje“, komentarisao je.

Pitali smo ga i kada će biti otvaranje državnog zatvora za koga je kamen temeljac postavljen 2006. godine.

“Ovo je prvi državni zatvor na nivou BiH, a zadnji put je bio napravljen u Austrougarsko doba. Čekamo tehnički prijem zatvora i istovremeno ćemo imati natječaj za upravnikom zatvora. Tehnički prijem ne zavisi o nama već o općini na kojoj se nalazi, ali vjerujem da ćemo to do kraja mjeseca završiti. Ono što je zanimljivo jeste staviti zatvor u funkciju. To je jedan mali grad i on mora imati i ambulantu i mrtvačnicu i kantinu i vjerske zajednice – sve mora imati na jednom prostoru i nezgodno je jer nemamo iskustva u tome te moramo biti pažljivi. Ne želim da prvi zatvor na nivou BiH bude ‘labav’. Tražićemo od svih zaposlenika da prođu provjere i da pokažu sposobnosti na visokom nivou“, naglasio je ministar pravde BiH gostujući na N1.

Dodao je i kako bi kompletan račun za zatvor, uključujući i edukaciju osoblja, trebao iznositi oko 40 miliona eura te naveo kako bi trebao biti gotov u narednoj godini.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.