Prvi put nakon 120 godina u sarajevskoj Vijećnici će 28. septembra biti upriličena akademija povodom Dana Bošnjaka.

“Tek prošle godine je objavljen popis u BiH. Nakon 120 godina narod kojem je oduzeto njegovo višestoljetno ime, vratilo u Eurostat. Zvanično su Bošnjaci. Ovo je prilika da se na jedan svečan način na to ukaže. Da se obilježi bitan dan u historiji bošnjačkog naroda“, izjavio je Emir Zlatar, generalni sekretar VKBI.

“Negiranjem Bošnjaka koji ovdje žive od Srednjovjekovne Bosne, kada su bili Bošnjani, ili Bošnjaci tokom Osmanskog perioda ili Bosanci tokom SFRJ bio je projekat uništenja BiH. Taj problem prati Bošnjake 70 godina jer je u SFRJ ovaj narod bio nepriznat, bila je odrednica veliko M, te stvari su iza nas i mi moramo uspravljati dakle ono što jesu Bošnjaci, što jeste njihov kulturni, nacionalni identiitet, bez ikakve želje, koja nikad nije ni postojala u historiji bošnjačkog naroda da bilo koga ugrozi ili mu ospori neko pravo“, istakao je Zlatar te dodao:

“Prvi i jedini najvažniji nacionalni interes Bošnjaka je očuvanje države BiH. U BiH je ovo prvi put da se nakon ‘93. godine, kada je donešena Deklaracija i kada je Bošnjacima vraćeno njihovo historijsko ime da se obilježava u BiH. Ovaj dan se slavi u Makedoniji, Kosovu, Srbiji, čak je i neradni dan“.

“Organizacija ove Akademije je zajednički rezultat prve ozbiljne aktivnosti tri bošnjačke organizacije. Predstavlja početak jedne kontinuirane saradnje na projektima za koje budemo smatrali da su bitni za Bošnjake i za BiH. Mi smo ustvari željeli da se završi popis da bi organizovali ovo, jer mi još uvijek, 20 godina poslije, otvorene su rasprave na raznim nivoima gdje se u pitanje dovodi vraćanje naziva narodu ‘Bošnjaci’ a naravno i nažalost dovodi se u pitanje bosanski jezik”, naveo je Nedžad Mulabegović, predsjednik VKBI.

“Činjenica da se 50 posto stanovništva izjasnilo kao Bošnjaci i da više od 54 posto su se izjasnili da govore bosanski jezik, da im je to maternji, pravo je vrijeme da se pokrenu aktivnosti da bi dali svoj doprinos u promociji BiH. Mi često mislimo da svi znaju sve onama, nije to tako. Mi moramo na određen način biti promotivni i iznijeti faktografske činjenice, historijske i dati javnosti našoj, međunarodnoj podatke koji će biti u smislu stvaranja realnog stava o Bošnjacima, bitnih za kulturu, tradiciju“, naveo je Mulabegović.

“Inferiorni status Bošnjaka, anatema na ime koje Bošnjaci nose u okruženju, je umanjilo mogućnost iskazivanja historije i činjenica, kulture, u kontinuitetu postojanja BiH. Mi smo uvijek bili evropski narod, u savremenoj historiji kao i ostali, treba pokazati da u historijskom, kulturološkom smislu, doprinosa drugim aktivnim djelatnostima koje se vrednuju Bošnjaci su to što jesu i trebamo da budemo i u smislu faktografije prisutni u svemu tome. Bosanski jezik, imamo paradoks, u Republici Srbiji je priznat i uveden u osnovne škole, srednje, i paradoks da u dijelu BiH se osporava jezik Bosanskog jezika. To je sa demokratskog aspekta neprihvatljivo. Pokrovitelj Akademije je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Mi smo išli logikom da treba biti onaj ko predstavlja Bošnjake u najvišem tijelu države. Ova Akademija nema konekcija sa političkim strukturama, nego je isključivo Mehameta, Preporoda i VKBI”, istakao je Mulabegović u svome govoru.

Prisutnima se obratio i Senadin Lavić, predsjednik bošnjačke zajednice kulture Preporod.

“Imamo potrebu da nakon 24 godine govorimo o Danu bošnjaka. Mi smo zadnjih sedam mjeseci pripremali Akademiju, raspravljali o pitanjima politike, egzistencije Bošnjaka. Ovo je Dan svih Bošnjaka širom svijeta i poželjet ćemo svima puno sreće bošnjačkom narodu. Ideja je da kroz kulturu i obrazovanje učinimo ovaj narod savremenim, narod koji je na razini evropske kulture, da iz toga utičemo i držimo temelje Bosne. Da potvrdimo da je slavljenje dana Bošnjaka namjera da razvijamo BiH. To znači, ako postoji skeptik, Bošnjaci slaveći svoj dan se ne odriču Bosne, da nismo za getoiziranje, nego da su kao i ‘93. godine odlučni za razvoj i očuvanje BiH, kao multietničke, demokratske, slobodne države. Narod je kulturna forma. Jedna od njih su Bošnjaci. Želimo da očuvamo prepoznatljivu bošnjačku formu. Ne treba nas posmatrati kao neke antibosanske projekte, segregacijske, izocijalističke, getoizirajuće projekte, ili projekte odvajanja Bosne. Ovim želimo pokazati da smo mi kulturna forma koja je primarno određena time što je vezana za Bosnu. Osnov našeg bošnjačkog identiteta je što smo vezani za Bosnu. Ne treba nas kao kulturna društva, ili nevladine organizacije, vezati za neke antibosanke projekte koji imaju sasvim drugačije namjere od nas“, komentarisao je Lavić te dodao:

“Naša je namjera čista i jasna, mi smo opredijeljeni za Bosnu i ovim potvrđujemo da smo svjesno tu. Mi smo stari evropski narod. Mi nismo postali ni od kakvih Srba, Turaka, nismo došli sa Istoka već smo tu utemeljeni. Mi ovu zemlju želimo da slavimo. Obilježavanje svoga imena treba da bude prirodna stvar i ne želim nikome da se pravdam što sam Bošnjak, i da to želim da obilježim”.

Hajrudin Šahić, predsjednik dobrotvornog društva Merhamet je istakao kako je stigla potvrda dolaska delegacija iz Makedonije, Crne Gore, Kosova, Srbije, Sandžaka, Albanije.

“Među ovim gostima je određen broj sabornika koji su bili na Prvom saboru koji je održan 28. septembra 1993. godine. Inače, u svim zemljama bivše SFRJ gdje su Bošnjaci manjima, Dan Bošnjaka se obilježava kao neradni. Samo ne u BiH, kao da nemamo pravo da kažemo da smo Bošnjaci, da je to tabu tema, iako smo većinski narod u ovoj zemlji”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.