Gost emisije Pressing na N1 televiziji bio je Ivo Banac, historičar, dugogodišnji profesor na Univerzitetu Yale, bivši ministar u hrvatskoj vladi i zastupnik u Saboru.

Čeka li nas dodatno zaoštravanje ili rješavanje problema na Zapadnom Balkanu?

“Vidimo odraz svjetskih sukoba. Nije pitanje je li situacija na jugoistoku Evrope turbulenta nego do koje mjere situacija u svijetu je turbulenta. Odnosi Rusije i Amerike, odnosi unutar Evrope, niz drugih situacija Sjeverna Koreja govore o velikoj turbulenciji u svijeti i veliki svjetski interesi se preklapaju i preko naše regije. Ovdje nema kontinuiteta nekih ranijih politika.

Tu je i jedna velika angažirnost Srbije u smislu zaštite reputacije Srbije za ratove ‘90. godina, jedna vrsta insistiranja na pravičnosti politike Srbije iz tog vremena, a zatim pritisci na Crnu Goru, BiH, Makedoniju, rekao bih i Hrvatsku, a o Kosovu nećemo ni govoriti jer je tamo permanentan pritisak. U kontekstu dešavanja u Kataloniji je posebno izražen.”

Ko je najranjivija tačka u regionu?

“BiH je najranjivija jer je tu na djelu jedan sukob politika, ne od jučer, ali koji je ponovno instrumentaliziran. Iza Dodikove politike koja ide za razbijanjem BiH, kojoj se nažalost pridružio i Dragan Čović, stoji ruska politika na Balkanu. To je točka pritiska. Toga ima i u FBiH, ne samo kod Čovića nego i kod drugih, jer su ruski interesi ušli u gotovo sve energetske projekte unutar BiH i što postoji posebna veza i na vojnom planu sa Republikom Srpskom.”

Odakle argumenti da iza svega stoji Rusija?

“To se može vidjeti običnim okom. Sve što ide za poboljšanjem ruske prisutnosti u ovoj regiji je ono što Moskva podržava. Najdramatičniji je bio pokušaj državnog udara u Crnoj Gori prošle jeseni koji je na sreću završio katastrofalno, ali koji je do kraja razgolitio kakve su intencije Moskve u ovom dijelu svijeta. Moskva miješa jednu opasnu kašu i na taj način stvara pritisak na Zapad, ali i stvara svoje klijente u ovoj regiji.”

Analitičari su kazali su da je ulazak Crne Gore u NATO prvi stadij i da je cilj NATO-a da Srbiju uvuče u Alijansu?

“Srbija u ovom trenutku zbog svojih veza sa Rusijom, čuli smo o zajedničkim vojnim manevrima i pomoći, ne može postati članica NATO saveza i u srpskoj politici ima dovoljno jakih snaga koje bi učinile sve da do toga ne dođe. Pravo pitanje je može li Srbija izostati iz Alijanse koja u ovom trenutku pokriva dobar dio Balkana, i sa istočne i zapadne strane.

Rusija će učiniti sve da spriječi bilo kakav pristup Srbije prema NATO savezu na mnogo brutalniji način nego što je pokušala u Crnoj Gori i kao što radi u slučaju BiH. Milorad Dodik nije protivnik NATO-a zbog toga što ima nešto protiv NATO saveza već zbog toga što izvršava tuđu volju.”

Do kada će Srbija voditi politiku nesvrstavanja? Kako javno kažu čelnici Srbije kažu “ni NATO ni Rusija”.

“Dugoročno to nije održiva politika. Zapravo ona i nije na djelu. Srbija je uglavnom na strani Rusije. U velikim sjvetskim pitanjima podržava rusku stranu. To što koketira sa Zapadom i što na Zapadu ima snaga koje žele dati zeleno svjetlo tom koketiranju sa negativnim posljedicama u našem dijelu svijeta je druga stvar. Ja Srbiju ne vidim kao nesvrstanu, jer mislim da je svrstana. Ako Srbija prestane s nesvrstanošću, pronaći će pravi put prema EU i NATO savezu u korist cijele regije. Ali daleko smo od toga.”

Najavljujete li jednu vrstu crnogorskog scenarija u Srbiji? Tokom posjete potpredsjednik SAD-a Mike Pence rekao je da je Rusija silom pokušala prekrojiti granice na Balkanu, ostaviti ovaj dio Evrope izvan EU, da su moskovski agenti namjeravali ubiti crnogorskog premijera i spriječiti ulazak Crne Gore u NATO. Koje su aktivnosti Rusije u drugim zemljama regije?

“U Hrvatskoj ruski interesi preuzimaju čitav niz investicija, ne samo na obali nego i u energetici. Imamo važno plinarsko poduzeće koje je manje-više pod kontrolom Gazproma. Preko tih poveznica širi se ruski interes. U hrvatskim medijima se često zastupaju ruske pozicije na Bliskom istoku. Taj utjecaj ne uvijek otvoren i rigidan kao u slučaju ruskih odnosa prema Bjelorusiji, ali ispod žita kroz razne kontakte i klijentelističke strukture se širi intres. Ako se to događa u Hrvatskoj, članici EU i NATO saveza, zamislite šta se dešava negdje drugo.”

Šta je interes Hrvatske da podržava ruske interese?

“To ne može biti interes Hrvatske, ali jeste interes nekih struktura u hrvatskoj javnosti koje bi željele dominirati i hrvatskom Vladom. Srećom to im još nije uspjelo, ali bojim se da su u prethodnim administracijama imali velikog uporišta i u uredu predsjednika Republike za vrijeme Josipovića, ali i u Vladi za vrijeme Milanovića. Ne govorim o strankama koje bi se otvoreno opredijelile prema Rusiji, ali ako čitate među redovima i o tome što se govori o tome je li ruska pozicija na Krimu bila dobra ili ne, treba li to pustiti, treba li otvoriti hrvatsko tržište ruskim interesima i kako postupati u slučaju Agrokora gdje je jedna od ruskih državnih banaka glavni igrač – govori koje su snage u Hrvatskoj dobro raspoložene prema Putinovoj politici. To se dešava u cijeloj istočnoj i zapadnoj Evropi.”

Šta bi bio hrvatski interes, odnosno interes grupa da podržavaju ruske interese na Zapadnom Balkanu?

“Postoji mnogo hrvatskih interesa. U Hrvatskoj postoji jedna vrlo jaka struktura koja je vezana sa bivšim režimima i koja u Rusiji vidi stanoviti oslonac. To su protuzapadne snage. Kada to govorim ne impliciram politiku sadašnje Vlade i predsjednice Hrvatske. Oni su solidno pod zapadnim kišobranom.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.