Direktor Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić bio je gost emisije Dan uživo na N1 televiziji.
Dok se čeka povećanje akciza koje bi bile garancija kredita za izgradnju autoputa – ni novac koji nam je na raspolaganju – ne koristimo. Naime, prije više od godinu dana Evropska investicijska i Svjetska banka odobrile su milione maraka kredita za modernizaciju ceste Stolac – Neum. Gradnja nikada nije počela – problem su tenderi i izvođači radova.
VEZANE VIJESTI
“Neistina je da se godinu dana čeka raspisani tender. Kredit Evropske investicione banke (EIB) ni Svjetske banke do nekog proteklog perioda nisu bili efektivni. Kredit EIB-a je efektivan, a prva inicijalna sredstva koja smo povukli još nismo dobili na račun. Dakle nismo ni mogli ugovoriti kredit. A kredit Svjetske banke nažalost još nije efektivan, a trebao bi biti u narednom periodu. Tek poslije toga možemo pristupiti ugovorima. Slažem se da procedura traje dugo jer nismo imali operativna sredstva“, rekao je za N1 direktor Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste FBiH.
Pravdić je kazao da je zaprepašten kako su povjerljivi dokumenti procurili u javnost.
“Mi smo se dopisivali s bankama i sa izvođačima u pojašnjenju nekih stvari. Neki povjerljvii dokumenti su izašli u javnost gdje Svjetska banka i EIB mogu čak odustati od finansiranja ovih kredita. To se do sada nije dešavalo“, izjavio je direktor Cesta FBiH.
Kada će se put početi graditi?
“Svjesni smo kako izgleda put. U programu modernizacije cesta koje implementiraju Ceste FBIH sa tri međunarodne kreditne institucije Svjetskom bankom, EIB i EBRD. Cesta Neum-Stolac je prioritet. Iz Svjetske banke i EIB-a izdvojeno je 40 miliona za gradnju te ceste. Završili smo eksproprijaciju na dva lota i raspisan je međunarodni natječaj. Međutim, mi moramo tražiti suglasnost od dvije međunarodne institucije Svjetske banke i EIB-a. Mi da smo imali sve završeno, opet ne bismo mogli ugovoriti zbog te efektivnosti. Nije do nas ovo čekanje. Procedura se produžila jer nismo imali operativna sredstva“, izjavio je Pravdić.
Koliko se izgradilo kilometara cesta u FBiH u posljednje tri godine?
“JP Ceste FBiH je menadžer na magistralnoj cestovnoj infrastrukturi i imam ukupno 2.150 kilometra magistralnih cesta. Priča o akcizama je bitna jer neki od kredita su uvjetovani akcizama. Naši prihodi od naknada za ceste, registracija vozila i slično su dovoljni za osnovne stvari, a to su redovno zimsko održavanja cesta, projekte sigurnosti i vraćanje kredita za program rehabilizacije cesta koji je bio od 2008. do 2011. godine. Zato nemamo prostora za neke velike izgradnje“, odgovorio je Pravdić.
On ističe da kada se ide u izgradnju tada se koriste međunarodne kreditne institucije.
“Uradili smo tunel Karaulu koji se finansirao i finansirat će se iz ovog kredita EIB-a iz programa modernizacija, a samo dio je osigurala Vlada u prethodnom periodu u iznosu 10 miliona. Ostatak ćemo isplatiti po efektivnosti kredita EIB-a i nastaviti preostala dva kilometra. Mi se prvenstveno bavimo održavanjem cesta i izgradnjom u onom momentu i obimu u kojem imamo kapaciteta. Naši kapaciteti i sredstva za velike gradnje su nemoguća bez pomoći kreditnih institucija, a čemu su uvjet akcize“, komentarisao je gost Dana uživo.
Na pitanje koji su projekti trenutno aktivni, Pravdić je odgovorio:
“Planirane su izgradnje obilaznica između gradova, sanacija crnih točaka na magistralnim cestama, trake za spora vozila na dionicama gdje imamo veliki promet i uspone, rekonstrukciju postojećih mostova koji su dotrajali, rekonstrukciju tunela Crnaja gdje imamo veliko klizište, a nemamo zaobilaznicu, zatim tunel Vranduk, korekcije osovina itd. Sveukupno 250 kilometara ceste.”
Direktor Cesta FBiH je kazao da će FBiH biti veliko gradilište kada je riječ o magistralnim cestama.
“Na magistralnim cestama se odvija većina prometa, skoro 70 posto prometa u FBiH, odnosno BiH.”
Koliko godišnje Ceste FBiH ‘uberu’ sredstava od postojećih akciza?
“Mi se ne finansiramo od akciza. Naš jedan od načina finansiranja cesta u FBiH su naknade za ceste uvedene 2002. godine. Akcize su samo za autoceste. Po tom modelu mi godišnje u FBiH dobijamo 40% od nafte i naftnih derivata za magistralne ceste, a 60% ide za regionalne, lokalne i gradske ceste. Između 38 i 40 miliona KM dobijamo, zatim se finansiramo iz registracija motornih vozila. Naši godišnji prihodi su 65-70 KM miliona u ovom momentu. U ovom momentu, kada pričamo o trošenju, za redovno održavanje trošimo preko 33 miliona KM, imamo kredite presvlačenje cesta 2008-2012. godine 18 miliona KM, pravosnažne i sudske presude itd. Veoma malo sredstava imamo za izgradnju“, odgovorio je direktor Cesta FBiH Ljubo Pravdić.
On je istakao da će biti problema u procesu modernizacije cesta jer će nedostajati sredstava za eksproprijaciju.
“Vlada nam pomaže koliko može. Zato bi nam trebala sredstva od akciza, a predviđeno je da bude 5 feninga. Nije sigurno da li će biti svih 5 feninga za magistralne ceste ili će biti i to dijeljeno 60% – 40%. U tom slučaju bi dobili 2 feninga. Nadam se da će svi imati razumijevanja u transparentnosti trošenja sredstava i da ćemo imati prihode da možemo završiti progrma modernizacije“, kazao je Pravdić.
Gost N1 televizije je komentarisao i izgradnju sarajevske zaobilaznice.
“2005. godine odlukom Vlade, Ceste FBiH su određene za implementatora projekta sarajevske zaobilzanice. Osim lota 3 – Vlakovo Briješće, dva lota smo završili i završavamo lot 2C. Očekujemo da ćemo do kraja 10. ili sredine 11. mjeseca završiti taj projekat i pustiti ga u funkciji. U tom dijelu on se finansira od strane međunarodnih kreditnih institucija i mi smo u ime vlade implementatori, ali s obzirom da je to veći rang cesta nego što smo mi, on će pripasti Autocestama. Mi smo to počeli raditi jer Autoceste nisu bile formirane“, kazao je Pravdić.
Da li izgradnja sarajevske zaobilaznice traje predugo?
“Kada se rade projekti oko velikih gradova, eksproprijacija je ključni faktor koja zadržava radove. 2007. smo imali potpisan ugovor za Lot 1, ali Lot 2 je dugotrajan proces eksproprijacije. Cijene nekretnina su tu puno veće nego na periferiji.
Lot 2 smo trebali završiti prošle godine u 10. mjesecu, ali nismo jer ulazimo u grad i vežemo se sa Vijaduktom Briješće na ulicu Safeta Zajke. Općina Novi Grad i KS su preuzele obavezu da završe eksproprijaciju. ali jednostavni nisu imali dovoljno sredstava u prvom momentu“, kazao je Pravdić.
Šta je sa arbitražom Cesta FBiH sa Osijek-Koteksom?
“Prekinut je ugovor sa Osijek-Koteksom, a pokušali smo vidjeti s njima da se sporazumimo. To nismo uspjeli jer nisu htjeli priznati podizvođače na njihovom projektu da im plate.“
Da li je tačna iinformacija da je Osijek-Koteks bio prisiljen podnijeti tužbu, zbog priče o debljini asfalta i da je to bilo skretanje pažnje sa stvarnih problema na Lotu 2 te da je tužba pokrenuta radi zaštite investitora Ceste FBiH koji nije u stanju šest godina ishoditi građevinsku dozvolu i otkupiti zemljište?
“To može biti tumačenje nekoga ko ne poznaje problematiku. Koteks je 2008. dobio posao na sarajevskoj zaobilaznici. U ugovoru je tačno stajalo da će se u tom dijelu uvesti fazno Osijek-Koteks zbog imovinsko pravnih odnosa. Osijek-Koteks nije imao strojeve ni mašine. Imali su inžinjere, a sve su radili domaći podizvođači. Prekinuo se ugovor jer su proglašeni insolventnim u Hrvatskoj. Jedna od klauzulu ugovora za prekid je kada je kompanija u stečaju. Kada se mjerila dinamika zaključilo se da nisu sposobni“, kazao je Pravdić.
Da li je tačno da je kompanija BOSMAN tužila Ceste FBiH zbog dugova Osijek-Koteksa?
“To je istina, ali vidjet ćemo kako će završiti ta tužba. Mi smo taj dio podnijeli kao odštetni zahtjev za arbitražu. Imali smo pravne zastupnike na tom projektu i uradit ćemo sve da se odbranimo u ovom sporu. Osijek-Koteks nije htio uključiti podizvođače u dugovanje. Mi smo htjeli napraviti sporazum i da ne idemo u arbitražu“, odgovorio direktor Cesta FBiH.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
