Tri godine je u primjeni novi Zakon o javnim nabavkama u BiH, koji je u mnogome pojednostavio proces javnih nabavki, koje godišnje u BiH koštaju preko dvije milijarde maraka. No, podaci o primjeni tog zakona su poražavajući - od namještenih poslova do namjernih rušenja tendera vrijednih desetke milijuna maraka.

Pronašli smo i nedopustive tehničke pogreške u uvjetima javnih nabavki. Pojedine obavijesti o javnim nabavkama bh. institucija prvo je potrebno dešifrirati.

Primjer Uprave za indirektno oporezivanje, koja je raspisala tender za nabavku hotelskih usluga u Mostaru, na godinu dana, vrijednosti 6 hiljada maraka. Uz sve detaljne specifikacije, navedeno je da ponuđač ne smije biti udaljen više od 8 kilometara od sjedišta Regionalnog centra Mostar, u Ulici Mitra Trifunovića Uče 161. No, problem je u tome što u Mostaru ta ulica ne postoji. Regionalni Centar Mostar smješten je u Ulici Rodoč bb.

U Ulici Mitra Trifunovica smješten je Regionalni centar u Tuzli. Na sljedećoj stranici iste obavijesti, navodi se tačna adresa u Mostaru, ali je maksimalna udaljenost smanjena sa 8 na 6 kilometara. Upućeni kažu da je to jedna od bezazlenijih manjkavosti javnih nabavki u BiH, koje godišnje iznose dvije i po milijarde maraka. Od tog broja, podaci su nevladinog sektora, 16 posto ih je provedeno nezakonito. 

Ovako treba da izgleda godišnji plan javnih nabavki, što je zakonska obaveza institucija. No, monitoring nevladinih organizacije je pokazao, da se godišnje u BiH potroši 10, 8 miliona maraka mimo plana javnih nabavki. Česti su slučajevi mijenjanja vrijednosti nabavke, a tu su i specifikacije koje može ispuniti samo ciljana firma. To je naročito izraženo kod nabavke motornih vozila.

“Interesatna je ta diskriminacija na osnovu međuosovinskog rastojanja između tokčkova. I konkretno inicira određenog ponuđača”, kaže Aleksandar Draganić (EDA).

“U tim specifikacijama bukvalno ostane da piše “vidjeti kao na slici”, a slike naravno nema nego je urađeno copy-paste, iz neke publikacije”, navodi Aleksandra Martinović (TI BiH).

Osim motornih vozila institucije često nabavljaju i gorivo, gdje izabranim ponuđačima garantiraju promjenu cijene u slučaju povećanja cijene nafte na svjetskom tržištu, dok u slučaju smanjenja nikom-ništa. Nerijetko su predmet nabavki i avio-karte, kao u slučaju Vlade Federacije, ili Uprave za indirektno oporezivanje, koja je nabavljala avio-karte u vrijednosti po 45 hiljada maraka u septembru pa opet u oktobru ove godine.

Nerijetko su i revizori utvrđivali nepravilnosti prilikom javnih nabavki u BiH. Međutim, prava je rijetkost da nadležna tužiteljstva pokrenu istrage u tim predmetima.

Jedan od poznatijih primjera su javne nabavke Agencije za identifikacijska dokumenta, koje istražuje i Tužiteljstvo BiH, a zbog čega je uhapšen i bivši direktor Siniša Macan. IDDEEA je ponovno dospjela u žižu problema nakon afere nedostatka pasoških knjižica, nakon što je istekao ugovor sa banjalučkom kompanijom Milbauer.

Građani su mjesecima čekali na izradu pasoša, zbog čega je Vijeće ministara BiH u martu ove produžilo ugovor sa Milbauerom, vrijedan 10 miliona maraka na još godinu dana, zbog kašnjenja u isporuci pasoških knjižica. No, i nakon produženja ugovora, Milbauer je u junu saopštio da nema repormaterijala, pa su građani opet mjesecima čekali na svoje putne isprave.

Tender za nabavku pasoša propao je nekoliko puta, nakon što se žalila francuska kompanija Gemalto. Kompanija se žalila na uvjete iz tendera. Ranije se tvrdilo da ih može ispuniti jedino Milbauer. Direktor IDDEEA-e kaže da nije upoznat šta se događalo prije njegovog dolaska.

“Ma nije namješten tender, nema govora o namještanju tendera. O kojem tenderu govorite. Ja nisam bio u prethodnom razdoblju, ne bih komentarisao”, kaže Arif Nanić.

“Obrazac ponašanje gdje oni raspišu tender koji diskriminira ponuđače osim jednog, znajući da će taj tender biti poništen. Ured za žalbe će prihvatiti žalbu. I onda će doći do hitnosti, gdje se javlja Vijeće ministara i kaže da se građanima mora omogućiti da dobiju pasoše, i onda se produži ugovor sa već postojećom kompanijom”, kaže Ermin Zatega iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Bez obzira na većinu loših, ima poizitivnih primjera. Takva je Regulatorna agencija za komunikacije BiH, koja, kako tvrde nadležni, poštuje sve propise javnih nabavki, ili Grad Bijeljna i Zeničko-dobojski kanton. Pozitivni izuzeci su i preduzeća za izgradnju autoputeva, ali samo u slučaju ako određene projekte financira, na primjer, Evropska banka za obnovu i razvoj, koja strogo nadzire i proces javnih nabavki.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.