Danas je u Sarajevu predstavljen obuhvatan izvještaj Centra civilnih inicijativa (CCI) „Stanje nacije“ koji daje precizan pregled efekata reformi u BiH u posljednje dvije godine

Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su danas obuhvatan izvještaj „Stanje nacije“ koji daje precizan pregled efekata reformi u BiH u posljednje dvije godine, tj. od donošenja Reformske agende i to po njenim oblastima: javne finansije, poslovna klima, tržište rada, socijalna i penziona politika, javna uprava i vladavina prava, te uticaj svega pobrojanog na životni standard građana.

Ozbiljna politička kriza gotovo u potpunosti je blokirala provedbu Reformske agende, pa se na državnom i entitetskom nivou bilježe nikakvi ili vrlo skromni rezultati u realizaciji. Kumulativno posmatrano, za sve nivoe i sve akcione planove, samo 48% mjera iz Reformske agende je realizirano. Za 9 mjeseci 2017. poboljšanje u realizaciji Reformske agende iznosi samo 2% ili ukupno 3 mjere, pri čemu na nivou institucija BiH nije usvojena nijedna mjera, a na nivou entiteta ukupno 3 mjere.

Ukoliko se reforme provode radi poboljšanja životnog standarda građana, stavovi javnog mnjenja bi trebali biti najbolji indikator. Više od polovine populacije smatra da ove godine žive lošije nego prošle, trećina živi isto, a samo 10% bolje. Polovina građana više su zaduženi ove nego prošle godine. Dvije trećine kažu da im plata ili penzija nisu dovoljni za normalan život. Isto toliko smatra da je ove godine teže naći posao, nego prošle. Dvije trećine smatra da se naše vlade ne zadužuju odgovorno. Dakle, u pogedu reformi, ili vlasti mnogo toga rade pogrešno ili građani vrlo malo osjete rezultate.

Statistički, tokom posljednje dvije godine bilježimo nekoliko umjereno pozitivnih pokazatelja poput rasta BDP-a za 3%, rasta poreskih prihoda i realativnog umanjenja javnog duga za 3% (na kraju 2016.), pada nezaposlenosti za oko 3%, rasta pokrivenosti uvoza izvozom za 2%, te snažnijeg rasta industrijske proizvodnje za oko 17%.

Većina ostalih bitnih pokazatelja nisu pozitivni. U oblasti javnih finansija, stanje u vezi sa zaduživanjem idalje je kritično. Iako nema evidencije ukupnog javnog duga, čak i djelimično evidentiran iznosi 40% BDP-a. Javni dug u RS-u je kritično visok, i blizu je EU limita od 60% BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države. Dug prema komercijalnim bankama, kojeg prave entitetske vlade, polovinom 2017. dostigao je historijski maksimum od preko dvije milijarde i 400 miliona KM, što je rast zaduženosti od 200 miliona KM za 6 mjeseci.

Ukupna zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 5.712 KM. Tokom 2 godine zaduženost po stanovniku uvećana je za 313 KM ili za oko 9%, pri čemu je zaduženost per capita u Republici Srpskoj viša za oko 50% u odnosu na drugi entitet. Enorman je teret servisiranja duga u entitetskim budžetima, s trendom rasta, umjesto snižavanja. Udio otplate duga od 65% u budžetskim prihodima Federacije BiH i 42% u RS za 2017., praktično je zarobio budžete i minimizirao šanse za stabilizaciju javnih finansija.

U 2016., direktna strana ulaganja iznose tek 537 miliona KM ili 1,8% BDP-a, što je drastičan pad u odnosu na prethodne godine i vrlo loš rezultat u odnosu na zemlje regije. Prema najnovijim globalnom rangiranju Svjetskog ekonomskog foruma (Indeks konkurentnosti) i Svjetske banke (Lakoća poslovanja), unazad dvije godine nema značajnih promjena u pogledu poslovnog ambijenta u BiH. Zemlja se nalazi na 103. (WEF) odonosno 81. (WB) poziciji od 150 rangiranih država svijeta, pri čemu je to jedna od najlošijih pozicija neke evropske zemlje, navodi se u izvještaju Stanje nacije.

Siva ekonomija u BiH predstavlja značajan dio cjelokupne ekonomske aktivnosti. Najnovije relevantne procjene govore o vrijednosti od 25% BDP-a ili preko 7 milijardi KM, pa su, pored drugih društvenih gubitaka, samo poreski gubici zbog sive ekonomije preko 3 milijarde KM.

U posljednje dvije godine zaustavljen je negativni trend na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti je umanjena za 3%. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposlenih u cijeloj BiH je više za oko 35.800, a na evidencijama nezaposlenih manje je oko 49.000 ljudi. S druge strane, alarmantni su podaci o stopi nezaposlenosti mladih, koja u posljednje dvije godine jeste umanjena za 3%, ali je procenat od 68% jedan od najviših na svijetu, što je kritični pokazatelj stanja na tržištu rada i socijalne prenapregnutosti.

Opterećenja na rad i poslovanje nisu umanjena, uprkos tome što je to bila jedna od glavnih intencija Reformske agende. Tokom dvije posljednje godine, neto plate su porasle za manje od 1% (oba entiteta), a penzije stagniraju. Blizu dvije prosječne plate ili četiri prosječne penzije potrebne su za jednu potrošačku korpu.

Skoro svaki drugi radnik, ili približno 45% radnika u FBiH imaju platu ispod 500 KM, dok se 73% radnika, nalaze u zoni relativnog siromaštva s platom ispod 800 KM (ispodprosječna plata). U 2017. dva od tri penzionera, tj. 66% penzionera prima penziju ispod 330 KM, što je zona apsolutnog siromaštva, a preko tri četvrtine penzionera ima penziju nižu od 500 KM. Čak 98% penzionera prima penziju nižu od 800 KM, što je zona relativnog siromaštva, čime je, uz broj radnika u zoni siromaštva, potpuno jasna socijalna slika društva. Penzioni sistem u oba entiteta je trajno destabiliziran i neodrživ bez budžetskih dotacija ili zaduživanja. Tokom posljednjih 5 godina, odnos broja penzionera i broja zaposlenih nije se promjenio ni za promil, što znači da uporedo s rastom zaposlenih raste i broj penzionera.

Suprotno deklarativnim stavovima vlada u BiH, procenat zaposlenih u javnoj upravi u FBiH, umanjen je za 0,65%, a u RS za 1,03%, što je u oba slučaja beznačajano, jer ne ukazuje na uspjeh vladinih mjera poput moratorijuma na nova zapošljavanja u državnoj službi ili široj javnoj upravi. Više od četvrtine usposlenih su na budžetu, a više od četvrtine svih budžeta troši se na plate. Procenat uposlenih u javnoj upravi najviši je u Evropi, pri čemu je ovaj udio u FBiH 26%, a u RS 25%.

Vrijednost poreskog duga u BiH iznosi enormnih 4,5 milijardi KM! Vrijednost duga po osnovu direktnih poreza (PDV, carine, akcize) iznosi 771 milion KM. Vrijednost duga po osnovu direktnih poreza u Federaciji BiH (porez na plate, doprinosi, takse itd.), iznosi dvije milijarde i 596 miliona KM, a u Republici Srpskoj jednu milijardu i 181 milion KM. Najveći dužnici po osnovu neizmirenih javnih prihoda su javna preduzeća ili kompanije s državnim (su)vlasništvom, te javne institucije. Poreski dug, primarno javnih preduzeća, ugrožava penzioni i zdravstveni sistem, te proizvodi deficit.

Borba protiv korupcije ne daje očekivane rezultate. Rang BiH u Indeksu percepcije korupcije Transparency International-a, tokom posljednje godine, pogoršao se za 7 pozicija (sa 76. na 83. mjesto), a nekoliko godina zaredom BiH je, uz Srbiju, najlošije rangirana država regiona.

Zbog svega navedenog, reformama se mora pristupiti mnogo odgovornije, transparentnije, obuhvatnije, i ciljano na životni standard građana, a ne na seletivno ispunjavanje uslova za nova zaduženja. Reforme u dokidanju sive ekonomije, enormne javne potrošnje i zaduživanja, uspostavljanju nezavisnog i efikasnog pravosuđa, te konačna reforma javne uprave, prioriteti su ispred svih drugih. Fokus reformi mora biti prebačen na jačanje institucija, jednakost pred zakonom i depolitizaciju javnog sektora, zaključeno je na predstavljanju izvještaja Stanje nacije.

KOMPLETAN IZVJEŠTAJ PROČITAJTE NA LINKU ISPOD:

.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.