Zastupnik u Parlamentu BiH Denis Bećirović poručio je danas kako postoje činjenice i dokazi da Sutorina pripada BiH.
Bećirović je kazao kako su svi u zemlji saglasni da se ovaj dio sadašnjeg teritorija Crne Gore vrati Bosni i Hercegovini.
“Tuđe nećemo, svoje ne damo. Ako se Sutorina uspije vratiti, to je u nadležnosti državnih institucija. Za nju ćemo se boriti mirnim i demokratskim putem“, poručio je Bećirović.
Bećirović je 24. decembra prošle godine uputio Rezoluciju o Sutorini u parlamentarnu proceduru s ciljem da se ukaže na važnost Sutorine za BiH, da se objektivno utvrde pravne, historijske, geografske, ekonomske i druge činjenice.
“Moramo pokazati da nam je stalo do svakog pedlja teritorije BiH“, rekao je Bećirović, dodajući da su nedvojbene činjenice da BiH posjeduje snažne argumente i da se gotovo svi u BiH slažu da je prema državi BiH napravljena pravna, državna i historijska nepravda.
Ovom rezolucijom, čija je suština da se ozbiljno otvori pitanje Sutorine, traži se da Predstavnički dom ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
“U ovom trenutku mi, nažalost, nemamo konsenzus među organima zakonodavne i izvršne vlasti o ovom pitanju“. kazao je Bećirović.
Posebno je naglasio da je pitanje Sutorine isključivo pitanje države BiH i da u tekstu Rezolucije nema riječi o entitetima.
“Ako se Sutorina uspije vratiti u sastav BiH, to je isključiva nadležnost državnih organa BiH. Titular vlasništva nad Sutorinom je država BiH i tužbu u Međunarodnom sudu pravde može podnijeti jedino BiH“, rekao je Bećirović.
Cilj je, ističe, da gradimo dobrosusjedske odnose, ali ne na štetu BiH.
“BiH ima i vlasničko pravo nad Sutorinom, jer Crna Gora nema argumenata za vlasničko pravo nad ovom teritorijom. To što je eventualno Đuro Pucar Stari dogovorio s rukovodiocima Crne Gore to nema pravnu snagu“, kazao je Bećirović.
Prateći iz medija izjave crnogorskih zvaničnika, uvidio je da se u Crnoj Gori najčešće koristi argument da Sutorina i Kruševica pripadaju Crnoj Gori na osnovu Zakona iz 1936., kojim je ova teritorija tada prebačena iz trebinjskog u bokokotorski srez Zetske banovine.
“Zetska banovina nije pravni zastupnik, odnosno Crna Gora nije pravni zastupnik Zetske banovine. Čak i da jeste odluka nove Jugoslavije poslije 1945. godine, a onda i Zakon iz 1946. godine poništava sve pravne akte iz tog vremena“, istakao je Bećirović.
U tom smislu, kaže da je važan dokaz iz zbirke stenograma s prezidijuma AVNOJ-a kojom se dokazuje da se granice BiH uzimaju s Berlinskog kongresa, na kojem su utvrđene granice BiH i Crne Gore, to jest da se u sastavu BiH nalazi Sutorina.
Zaključio je da smo Sutorinu naslijedili od naših predaka i da se za nju vrijedi zalagati.
Javna rasprava o pitanju statusa Sutorine povodom Prijedloga rezolucije o Sutorini, predlagača poslanika Denisa Bećirovića bit će održana 24. februara u Sarajevu.
Do tada se čeka da se o ovom pitanju očituje i Vijeće ministara BiH.
S druge strane, crnogorski ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević danas će se na sjednici skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike izjasniti o razgraničenju na području Sutorine.
