Na sjednici Vijeća naroda Republike Srpske (RS) danas nije podržan veto Kluba Bošnjaka na Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS-a.
Ovo pitanje razmatrat će u narednih sedam dana Zajednička komisija Vijeća naroda i Narodne skupštine RS-a, najavila je predsjedavajuća Vijeća naroda Nada Tešanović, a konačnu riječ, ukoliko ni tada ne bude dogovora, o tom dokumentu će dati Ustavni sud RS-a.
Potpredsjednik Vijeća iz reda bošnjačkog naroda Kemo Čamdžija rekao je novinarima da je Klub Bošnjaka pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer je za taj narod Rezolucija o vojnoj neutralnosti RS-a neprihvatljiva, kao i zaključci kojima se osporavaju svi raniji dokumenti o vojnim savezima u koje bi se BiH mogla uključici.
“Euroatlantske integracije podrazumijevaju pristupanje NATO paktu, a sada jedan entitet donosi rezoluciju i stav da RS u skladu s tim aktom neće ući u NATO, što je suprotno Ustavu BiH. Time su preuzete ingerencije institucija BiH”, upozorio je Čamdžija.
Delegat Kluba Srba u Vijeću naroda Pero Petrović je istakao da je rezolucija o vojnoj neutralnosti RS politički, a ne opšti pravni akt, zbog čega Bošnjaci nisu trebali pokretati zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
Smatra da Klub Bošnjaka nije mogao staviti veto na cijeli tekst Rezolucije, već samo neke njegove dijelove.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda stavio je 27. oktobra, veto na Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS-a.
Šef bošnjačkog kluba Mujo Hadžiomerović pojasnio je ranije za Fenu da su pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer se ovim, kako je naveo, pravno-političkim aktom zadire u nadležnosti države BiH. Pitanje odbrane je, naglasio je, u nadležnosti državnih, a ne entitetskih institucija. Vitalni nacionalni interes Bošnjaka je BiH u EU i NATO savezu – ukazao je Hadžiomerović nakon sjednice Kluba Bošnjaka.
Poslanici vladajuće većine u Narodnoj skupštini RS-a su 18. oktobra, bez prisustva opozicije i Koalicije “Domovina”, usvojili Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS-a.
U tom dokumentu se navodi da je RS opredijeljena da svaki budući status koordinira s Republikom Srbijom kao potpisnicom Dejtonskog sporazuma.
