Tzv. Herceg Bosna - za jedne, temeljna i legitimna, za druge paradržavna tvorevina. Formirana je 18. novembra 1991. godine u Grudama. Iz nje je 1993. nastala tzv. Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
“Proglašavam da je uspostavljena i proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, jednako od svih zastupnika zastupničkog doma”, govorio je Mate Boba.
Pod njenim okriljem otvoreni su brojni logori, protjerivani su Bošnjaci iz Stoca, Čapljine, dijela Mostara, Prozora, Ljubuškog, dijela Srednje Bosne, Žepča, Posavine. Počinjeni su brojni zločini, među najgnusnijim su počinjeni u selu Ahmići, a jedan od predvodnika masakra u Ahmićima, Dario Kordić, nakon dvije trećine odslužene kazne dočekan je kao ratni heroj. Prvostepenom presudom Haški tribunal osudio je i šestoricu zvaničnika tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.
Iako je Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine tzv. HR HB prestala da postoji, ipak, za neke i danas živi.
“Ideja Hrvatska Republika Herceg-Bosna, ideja je ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Svi oni koji prigovaraju toj ideji, oni kriju svoje namjere da hrvatski narod bude neravnopravan u odnosu na Bošnjake i Srbe u BiH”, tvrdi Željko Raguž, direktor Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Od nekadašnje tzv. Herceg-Bosne danas je ostalo samo udruženje kojim predsjedava Vladimir Šoljić, koji često naglašava kako bez Herceg-Bosne i Hrvata ne bi bilo ni nezavisne BiH.
“Mnogi to ne žele čuti, a kamoli prihvatiti da je velika zasluga Herceg-Bosne za stvaranje BiH. Bez HDZ-a i Herceg-Bosne odluka o neovisnosti ne bi bila donesena, referendum ne bi prošao”, poručuje Šoljić.
Za predsjednika HDZ-a, tzv. HZ HB vrijeme je ponosa, kazao je to na 26 godišnjici njenog osnivanja .
“Ovaj dan kada je u pitanju HZ HB, vrijeme je ponosa, prevelik značaj. Danas se vidi na osnovu različitih komentara, pokušaja devolviranja ili mijenjanja povijesti koliko bi neki voljeli da je to izgledalo drugačije”, ocijenjuje Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH .
A kome i za šta služi obilježavanje godišnjica tvorevina koje više ne postoje, pitaju se preživjele žrtve politike i djelovanja ove tvorevine. Bila je to, kažu tvorevina satkana od etničkog čišćenja, progona, ubijanja, silovanja i nasilnog premještanja. Njena ideja, tvrde, nikad nije ugašena, baš kao ni ona o trećem, hrvatskom, entitetu.
“Što se tiče samog projekta Herceg-Bosne, on je na neki način bio neki drugi način samo da se rasturi ova zemlja, druge ambicije, drugog cilja nije bilo”, kaže Enes Ratkušić, novinar i sociolog.
“Herceg-Bosna nikad nije proglašena, ali ona funkcionira, kroz preduzeća koja su na teritoriji omeđenoj , nazvanoj tim imenom Herceg-Bosna, zapravo žive paralelna preduzeća. Imate Elektroprivredu BiH i Elektroprivredu Herceg-Bosne. Tako da bi se moglo reći da Herceg-Bosna živi ali nije ozvaničena”, dodaje Alija Behram, novinar.
Da se uporno želi produžiti njen vijek trajanja mišljenja je univerzitetski profesor Slavo Kukić. Smatra da je tzv. Herceg-Bosna najveću cijenu ispostavila samim Hrvatima.
“U prilog tome govori i činjenica da Hrvati danas pune autobuse prema različitim zapadnoevropskim destinacijama, i to pune autobuse u jednom smjeru, bez ambicija da se vrate”, objašnjava Kukić.
Tzv. Herceg-Bosna, kaže on, i danas živi u mnogim zakonima i javnim preduzećima i kao pravna i politička činjenica. Četvrtina stoljeća nije bila dovoljna da se prevaziđe ono što je trebalo ostati u prošlosti, i to ne baš slavnoj.
