Vrsni student, mladi doktor, perspektivni komunista, intelektualac, zagovornik višestranačja, HDZ-ovac, premijer Herceg-Bosne, mirotovorac, ministar vanjskih poslova, ugledni univerzitetski profesor, haški optuženik, sve je to Jadranko Prlić.

“Ovo suđenje je tamna strana međunarodne pravde!”

Poručio je na kraju procesa koji se protiv njega i ostalih čelnika Herceg-Bosne vodio pred Tribunalom u Haagu. Upravo je pritvorska jedinica u Sheveningenu Prlićevo mjesto prebivališta od 2004. godine, kada je tamo stigao nakon što se dobrovoljno predao. No kako i zašto je došao do Haaga?

Rođen je u Đakovu, u Hrvatskoj. Magistrirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, no put ga vodi u Mostar gdje radi kao redovni profesor. Uoči rata u BiH, Prlić je imao ponude da ostane raditi u SAD-u. O tome kaže:

“Bio sam mlad i perspektivan doktor znanosti sa znanjem jezika, govorim engleski, ali mi je u odlučivanju koje je trajalo pet minuta, osnovni kriterij bila kvaliteta mog života u Mostaru koja je bila bolja nego što bi igdje mogla biti u Americi.”

A osim za ekonomiju pokazivao je interes i za politiku. Karijeru u ovoj sferi počeo je u Savezu komunista Jugoslavije i to kao najmlađi doktor znanosti u bivšoj Jugoslaviji. Titovu partiju je napustio početkom 90-ih, a njegovu preobrazbu opisao je i Stjepan Kljujić u svojoj knjizi “Izdaja Bosne”.

Citat iz knjige:

Kljujić: Ti si mlad čovjek, ekonomist, u kojem području bi mogao ostvariti zavidnu karijeru. Ti nisi kriv niti zaslužan za nastale promjene. Moja je želja da BiH bude nezavisna…

Prlić: Ti si jedan običan nacionalista, šovinist i fašist, da ne kažem ustaša, ja sam komunista…

(Citat iz knjige) I sad u Daytonu u restoranu Crow Plaza, podsjećam ga na taj razgovor.

Kljujić: Pošto ošutjeh, rekoh mu.. Slušaj Ti Jadranko. Ja sam Tebi imao dobre nakane, ali si Ti izrazito netalentiran političar. A da sam ja istinski gospodin, uvjerit ćeš se jednog dana kada budeš osuđen u Haagu. Kada budeš imao presudu, Tebi će Stjepan Kljujić u zatvor slati novine i cigarete.

A put Prlića do Haaga počeo je na neki način još 5. svibnja 1992. Tada naime postaje direktor financijskog odjela HVO-a, a 14. kolovoza predsjednik HVO-a. Sa istim ovlastima postaje i prvi i posljednji predsjednik Vlade HR HB. Ostali su brojni tragovi njegovog djelovanja u tom razdoblju.

Prlić jer tek 1994. postao dio HDZ-a. Često ga se moglo vidjeti u Zagrebu kod Franje Tuđmana, te ostalih visokih dužnosnika Hrvatske.

Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob u BiH, Prlić obnaša poziciju ministra obrane FBiH. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, dobija i novu funkciju, ministra vanjskih poslova BiH.

Bill Clinton, Madeleine Albright, te brojni domaći i međunarodni dužnosnici bili su njegovi sugovornici.

Poslije rata profilirao se kao umjreni europski političar.

O ostalim detaljima života i djelovanja Jadranka Prlića, više u prilogu.