Bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florence Hartmann za N1 je prokomentarisala današnju drugostepenu presudu šestorici čelnika tzv. Herceg-Bosne.
Potvrđeno je 111 godina zatvora za šestoricu u Haškom tribunalu, a izricanje presude je obilježio Slobodan Praljak koji je popio otrov. Nezvanično on je preminuo u bolnici.
Kako je moguće unijeti otrov u sudnicu?
“Moje poznanstvo Haškog tribunala me podsjeća da je pod drugi put neko unio supstancu kojom se može ubiti. To je problematično i Tribunal je trebao poduzeti mjere. Slučaj je bio isti sa Miloševićem kojem je supstanca pronađena u pritvorskoj jedinici, a sada se to desilo u sudnici. Mi smo gledali to i on je najavio šta će uraditi. Ne razumijem kako niko nije skočio da to spriječi. Pretpostavljam da će holandska policija provesti istragu jer je Praljak umro“, kazala je Hartmann za N1.
Danas je potvrđena prvostepena presuda Prliću, Praljku, Stojiću, Pušiću, Ćoriću i Petkoviću.
“To je vrlo važno. O toj žalbenoj presudi mnogo se govorilo. Potvrđeno je da su zločini počinjeni na teritoriji Herceg-Bosne bili planirani uz podršku tadašnje vlasti u Hrvatskoj, da su dijelili iste ciljeve i to je vrlo bitno. Karakter rata je ponovo utvrđen. Ovo je uz udruženi zločinački poduhvat u kome učestvuje vojne i političke strukture Herceg-Bosne i Hrvatske u cilju da podijele Bosnu i Hercegovinu i u cilju da se očisti jedan od naroda BiH“, smatra Hartmann.
Da li ste kao profesionalac zadovoljni onim što ovaj sud ostavlja u prostoru bivše Jugoslavije?
“Ne smatram da je završen rad Haškog tribunala. Jeste na papiru i to će bit ozvaničeno, ali nemojte zaboraviti da ostaje Mehanizam. To nije mrtvo slovo na papiru. Suđenje će teći dalje, slijedi ponavljanje suđenja Stanišiću i Simatoviću koje će nam kazati je li bilo učešća Srbije. Učešće Srbije u ratu u BiH nije isključeno kao što neki kažu ovih dana. Čekamo zaključak tog dijela suđenja Tribunala“, rekla je Hartmann.
Bivša glasnogovornica Haškog tribunala je dodala da puno činjenica koje su utvrđene u toku višegodišnjeg rada Tribunala, puno dokumentacije je prikupljeno koja pripada sudstvu, ali i istoričarima.
“Ljudi mogu opširnije da pogledaju cjelovito što se desilo u bivšoj Jugoslaviji“, poručila je Hartmann.
