Koštana bolnica, napravljena za vrijeme Austro-Ugarske vladavine, bila je najpoznatija stolačka institucija. ”Preživjela“ je Prvi i Drugi svjetski rat, važila je za mjesto nade i boljeg sutra pripadnika svih etničkih skupina sa prostora bivše Jugoslavije, oboljelih od koštanih oboljenja.
“Tokom 1993. godine, za vrijeme trajanja udruženog zločinačkog poduhvata i agresije Republike Hrvatske i Srbije na Bosnu i Hercegovinu, čelnici zločinačke paratvorevine ‘Hrvatska Republika Herceg-Bosna’, pretvorili su je u jedan od najvećih i najzloglasnijih koncentracionih logora za Bošnjake, kroz koji je prošlo preko 3500 logoraša. Veći broj logoraša je ubijen, dok su oni ‘najsretniji’ uspjeli izaći iz logora tako što su njihove živote, od strane pripadnika HVO-a, otkupili članovi porodica”, kažu iz Udruženja Saveza logoraša BiH.
“Svjesni da, nakon strahovitih zločina počinjenih u krugu njenih zidina, bolnica nikada više neće zasjati starim sjajem i da je za razliku od predagresijskog perioda postala simbol nečovječnosti, mučenja i ubijanja, stolački logoraši su preko 20 godina pokušavali, na autentičnoj lokaciji postaviti adekvatno spomen obilježje”, navode u saopćenju.
Iz Saveza logoraša ističu kako su bili odbijeni nekoliko desetina puta od lokalne vlasti, te da su znali stolački logoraši da će doći dan kada će kontinuirana neprijateljska politika onih najodgovornijih, učiniti sve da njihove patnje padnu u zaborav, a ostaviti plodno tlo za ponavljanje sličnih zločina i u budućnosti.
25 godina je logor Koštana bolnica ostavljen da trune i da se raspada, prepušten sam sebi. A kada nakon toliko godina osporavanja pravde i negiranja zločina nije uništio sam sebe, lokalna vlast je ”uzela stvar u svoje ruke“, navode.
Na sjednici Općinskog vijeća Stolac, koja je zakazana za danas, pod tačkom 10. biće razmatrana i “Odluka o prijenosu prava korištenja na nekretninama”, kojom se utvrđuje prijenos prava korištenja zbog dugogodišnjeg nekorištenja upisanog posjednika, države Bosne i Hercegovine, na nekretninma upisanim u posjedovnom listu broj 106 označenim kao k.č. br. 2001/244, 2001/245, 2001/246 i 2001/247. Radi se, naime, o objektu i dvorištu Koštane bolnice, te pripadajućom baštom i pratećim objekom uz zgradu bolnice.
“Vrlo podmuklo, pozivajući se isključivo na propise koji uređuju raspolaganje imovinom u vlasništvu općine a ne i drugih subjekata, kao i u nekoliko slučajeva u prošlosti, stolačke vlasti koriste neuređenost, odnosno nepostojanje propisa u oblasti raspolaganja državnom imovinom te činjenicu da Komisija za državnu imovinu, kojoj se, po istom ovom pitanju obraćao i Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, ustvari postoji samo na papiru i tek povremeno (jednom u 3 ili više godina) zasjeda i ‘radi’, kako bi, naprasno i na dosta sumnjiv način, pravo korištenja nekretnina u državnom vlasništvu upisali na općinu Stolac”, kažu u saopćenju iz Udruženja.
Navode i kako je “simptomatično da se ovaj pokušaj ‘otimačine’ dešava upravo nakon privođenja kraju jednog od najvećih sudskih procesa za ratne zločine počinjene za vrijeme agresije na Bosni i Hercegovinu, utvrđivanja činjenica postojanja koncentracionih logora među kojima je i Koštana bolnica, i utvrđivanja odgovornosti onih koji isplanirali, naredili, izvršili ili dozvolili progone, silovanja, ubistva, i vrlo je izvjesno da iza svega stoji ista ona politika kojoj je, prije nekoliko dana, presuđeno u Haagu”.
“Stoga zahtijevamo da se sa dnevnog reda današnje sjednice Općinskog vijeća Stolac ukloni tačka 10. kao i da se odmah, kako u Stocu tako i drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine, zaustavi degradacija žrtava, te sistemski omogući pravo na dostojanstvenu memorijalizaciju i sjećanje; neuništavanjem objekata i lokacija na kojima su formirani logori i počinjeni zločini, postavljanjem spomen-obilježja, te nesmetanim okupljanjem žrtava prilikom obilježavanja godišnjica”, napominje se iz Saveza logoraša BiH.
