Predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine i Demokratske fronte (DF) pripremili su prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH, a danas su u Sarajevu obavili konsultacije s predstavnicima drugih političkih partija.

Uz podsjećanje da je ponuđeno zakonsko rješenje u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom Federacije BiH te Izbornim zakonom BiH, šef Kluba DF-a u Predstavničkom domu FBiH Dženan Đonlagić naglasio je i zakonsku obavezu Federalnog parlamenta da donese takav zakon te je pozvao predsjedavajućeg Predstavničkog doma Edina Musića da sazove sjednicu o tom pitanju.

Član Predsjedništva SDP-a BiH Zoran Mikulić smatra da će u parlamentarnoj proceduri doći do konkretnih rješenja što je za njega najbolji način da se dođe do kvalitetnog teksta zakona, podsjećaju da su hitnu proceduru predložili zbog izborne godine koja dolazi, a prema mišljenju Venecijanske komisije (savjetodavno tijelo Vijeća Europe) nije dobro mijenjati izborno zakonodavstvo u izbornoj godini.

Zakon se sastoji od dva dijela. Prvi dio uređuje izborne jedinice i broj mandata u izbornim jedinicama za Predstavnički dom PFBiH, u skladu sa demokratskim principima vrijednosti glasa i jednakosti građana u ostvarivanju prava da biraju svoje predstavnike pod jednakim uvjetima.

Drugi dio zakona uređuje broj i strukturu delegata u Domu naroda u skladu sa Ustavom FBiH i principima sadržanim u presudi Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića. Presudom je utvrđeno da je potrebno mijenjati imperativnu odredbu Izbornog zakona kako bi svaki konstitutivni narod dobio jedno mjesto u kantonalnim skupštinama.

Također, iz SDP-a i DF-a pojašnjavaju da, ukoliko zakon bude usvojen, a u međuvremenu se izmjeni Izborni zakon BiH i taj član koji propisuje izbor delegata i bude glasio drugačije od toga onda će federalni zakon biti usklađen sa Izbornim zakonom na nivou BiH, ali do tada potrebno je popuniti pravnu prazninu koja prijeti da ne dođe do implementacije izbornih rezultata u 2018. godini.

Potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Šefik Džaferović, nakon konsultacija, kazao je novinarima da je prijedlog SDP-a i DF-a utemeljen na principima koje je SDA postavila u svom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH, ali potrebno je doraditi još i pitanje hijerarhije pravnih akata odnosno odnosa entitetskog i državnog zakona.

Međutim, uz konstataciju da će se SDA spram tog prijedloga odnositi ozbiljno i odgovorno, nije mogao reći da li će poslanici SDA u Predstavničkom domu FBiH podržati taj zakon, jer će odluku donijeti Klub SDA na bazi prethodnih odluka stranačkih organa.

Za tajnika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Josipa Merdžu dio zakona koji se odnosi na Predstavnički dom je prihvatljiv, dok je dio koji regulira pitanje izbora delegata u Dom naroda nije jer to je, po njegovom mišljenju, u državnoj nadležnosti.

Izrazio je očekivanje da će prijedlog Hrvatskog narodnog sabora (HNS) biti usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a radi se o prijedlogu koji je već ranije podržao Dom naroda.

Predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagić je napomenuo da bi u skladu sa Ustavom FBiH naziv ovog zakona trebalo da bude Zakon o izbornim jedinicama i strukturi i načinu dodjele mandata u Domu naroda i Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

“Stav Stranke za BiH je da je svaki pozitivan pomak dobar za rješenje implementacije odluke Ustavnog suda. Sugerirali smo na sam naziv zakona, dali smo našu sugestiju. Ovaj prijedlog može računati na podršku Stranke za BiH”, kazao je Jerlagić.

Također, predsjednik Naše stranke Predrag Kojović najavio da će zakon imati podršku te stranke u parlamentarnoj proceduri iako su stava da ovo nije savršeno rješenje, ali smatraju da je mnogo bolji od HDZ-ovog prijedloga.

Kao je istaknuto sve te izmjene bile bi urađene u skladu s popisom stanovništva iz 1991. godine jer je to ustavna obaveza koji propisuje da se za sva demografska izračunavanja koristi ovaj popis do potpune implementacije Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Klub Srba u Domu naroda FBiH, u ovom sazivu, nije popunjen jer od potrebnih 17, imenovano je 13 delegata, a predlagači tog zakona tvrde da bi se tim izmjenama u budućnosti riješio taj problem.