Haris Silajdžić večeras je gostujući u Pressingu N1 televizije kazao da se u proteklih godinu i pol dana bavio jednim projektom koji je, kako je naglasio, dobar za sve građane Bosne i Hercegovine, a tiče se stavljanja u funkciju državne imovine koja je marginalizirana.

Nekadašnji premijer, član državnog Predsjedništva i ministar vanjskih poslova BiH, kazao je da se radi o imovini vrijednoj 60 milijardi konvertibilnih maraka.

Na pitanje urednika i voditelja emisije Amira Zukića, čime se bavio u protekom periodu odsustva s javne scene, Silajdžić je kazao da se bavio upravo tim projektom koji bi mogao predstavljati izvor ekonomskog blagostanja svakog građana Bosne i Hercegovine.

”Ono što bi moglo zanimati vaše gledaoce koliko čujem, širom regije, je da sam dovršavao neke stvari, neke moje projekte, pisao, išao ne predavanja, evo sad sam se vratio iz Amerike s jednog predavanja, a u zadnjih godinu i po dana sam radio na jednom projektu za koji mislim da je dobar za svakog građanina Bosne i Hercegovine, a to je projekat koji bi trebao da stavi u funkciju državnu imovinu Bosne i Hercegovine koja je marginalizirana, a predstavlja izvor ekonomskog blagostanja svakog građanina BiH. Koja je vrijedna negdje oko 60 milijardi maraka prema podacima koji su javno izneseni iz RS-a, od ljudi od struke.Ta imovina je vrijedna na tom entitetu 30 milijardi. Zašto je to marginalizirano, to je druga stvar, pitanje je kako to staviti u funkciju”, kazao je Silajdžić gostujući u Pressingu N1 televizije.

Potom je kazao da je pitanje povratka u politiku – teško pitanje uz konstataciju da bi volio da nije ni postavljeno.

”To je vrlo teško pitanje, ja bih volio da me to niste pitali. Ima toliko toga što ljude treba da zanima, a slabo je prisutno u javnosti. Puno toga, od presude u pitanju Sejdić i Finci, a i Zornić i Pilav. Pilav je ustvari prvi koji je podnio na inicijativu Stranke za BiH. Ima činjenica da nam se susjedi naoružavaju, a BiH se ne naoružava, da li treba i mi da se naoružavamo? Da li je to u skladu s Dejtonskim sporazumom? Imamo činjenicu da imamo u entitet RS Zakon o šumama i poljoprivrednom zemljištu, već niz godina je tamo, briše potpuno BiH, pretvorili su pravo korištenja u pravo vlasništvo. Na to niko ne reaguje, nema apelacije, a ima mnogo instanci koji je mogu podnijeti”, dodao je on.

Zašto niko ne reaguje, zašto niko ne podnosi apelacije?

‘‘To je osjetljivo pitanje, radi se o tome da ljudi s pravo žele biti kooperativni, na neki način ne dirati u osjetljive time. Ovo se tiče BiH, vlasništva države, imovina, to je ključno pitanje. To je izvor agresije i uzrok. Ovo je način da se podijeli BiH. Kao što znamo, u Dejtonu kad smo bili to nije bilo zvanično, danas je zvanično, znamo da je to bio cilj. To je apsolutno u neskladu s Ustavom, s presudom Ustavog suda, sa Zakonom koji je važeći, a koji je donesen kada je ovdje bio visoki predstavnik gospodin Ashdown 2005. godine u martu gdje se lijepo kaže da postoji privremena zabrana korištenja odnosno zabrana prenosa vlasništva. Svaki akt je ništavan po tom Zakonu. Dobro bi bilo da se to ne radi i dobro bi bilo da neko podnese apelaciju”, kazao je za N1 Haris Silajdžić.

Česta tema razgovora ovdašnjih političara su državne granice i ”razmjenama teritorija”. Silajdžić je rekao da mu nije jasno zašto se žuri s tim.

”Ne znam zašto se žuri s tim, s detaljima nisam upoznat, nisam stručnjak, ali sam razgovarao s ljudima koji se u to dobro razumiju. Dok govorim o ova dva zakona koja brišu BiH u tom momentu i s tom podlogom se razgovara o granicama. To je jako opasna kombinacija. Ne znam zašto se žuri, zašto je to odjedanput prioritet. Ja mislim da postoje neki ljudi koji misle da iz toga mogu izvući neke koristi i pomaknuti granicu BiH od Drine. To je jedan uzaludan posao koji ne donosi dobro nikome u regiji. Imam osjećaj da postoje ljudi koji stalno gledaju u sat kad će nestati Bosna i Hercegovina, to traje predugo. A ne znaju da oni imaju satove, a BiH ima vrijeme. I svi ti koji pletu mreže, nažalost i naši susjedi, ustvari je ne znaju. Zbog toga su napravili sve ove greške. Oni je znaju koliko su ti korijeni duboki. Nevidljivo korijenje je teško iščupati. Oni ne znaju BiH, a u BiH, to tvrdim, žive dobri ljudi. Ovo što nam se desilo uglavnom je prioizvdeno iz vana, moramo se vratiti građanima BiH. Građani ne osjećaju da posjeduju demokratski proces u BiH jer žive u nečemu što nam je ostavljeno agresijom i što se unosi u ratni plijen u ovo novo doba. To je, da ga nazovemo, demokratski feudalizam. Građani nemaju izbora, takav je sistem. Morali smo ga prihvatiti, ali to predugo traje”, naglasio je Silajdžić.