Bosna i Hercegovina, gdje su tokom rata počinjeni najveći zločini, a Haški tribunal presudio najteža krivična djela, uključujući i genocid, nije imala svog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a, kada se govorilo o završetku rada ICTY-a.
Kako je za N1 potvrđeno, naša zemlja nije poslala svog predstavnika, jer nadležne institucije nisu usaglasile stav koji oslikavao jedinstven glas BiH u vezi sa završekom rada Haškog tribunala.
Bosna i Hercegovina imala je svog predstavnika u New Yorku, ali ne na sjednici posvećenoj završetku rada Haškog tribunala. Ministar pravde BiH, Josip Grubeša, bio je u istoj zgradi gdje je zasjedalo i Vijeće sigurnosti, ali je otišao na Skupštinu posvećenu drugom Međunarodnom kaznenom sudu, koji ima veze sa BiH toliko što naša zemlja ima svog kandidata za suca ovog Suda.
“Ministar pravde BiH Josip Grubeša boravi u SAD-u gdje u ime Bosne i Hercegovine sudjeluje na 16. Skupštini zemalja članica Rimskog statuta. Ovogodišnje zasjedanje održava se u New Yorku, a u radu Skupštine sudjeluju i predsjednik i glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda, izaslanici država stranaka, država promatrača, predstavnici međunarodnih i nevladinih organizacija”, saopšteno je iz Ministarstva pravde BiH.
Dok je ministar Grubeša boravio u drugoj sali, na Vijeću sigurnosti stavove svojih zemalja branili su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ministrica pravde Srbije, Nela Kuburović. Tako su se mogli čuti stavovi poput ovih:
“Odbijamo tumačenje nedavne presude presude Prlić i drugi, da je hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod proglašen krivim pred MSKJ-om”, kazala je Kitarović.
“Alija Izetbegović povukao je svoj potpis sa Cutileirovog plana”, navela je Kuburović.
Stavove iz BiH nije imao ko da iznese. Na našu zemlju se odnosi najveći broj presuda ICTY-a, ovdje su počinjeni najteži zločini.
U Ministarstvu pravde BiH nam je rečeno da obraćanje predstavnika BiH u UN-u odobravaju isključivo Predsjedništvo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Kako nam je potvrdio ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, Bosna i Hercegovina nije tražila obraćanje njenog predstavnika na Vijeću sigurnosti, jer o ovoj temi nije postojao usaglašen stav.
“Ne znam zašto se takav događaj desio, bez sva tri naroda. Ne mogu da shvatim da su izdvojili Hrvatsku i Srbiju, a da BiH bude izostavljena. Mislim da su trebale biti sve tri strane, i da imaju šta reći o radu Haškog tribunala. Kome krivo kome pravo, presude se moraju poštovati”, poručila je Kada Hotić, Udruženje Majke enklave Srebrenica i Žepa.
“To prije svega pokazuje zainteresovanost institucija vlasti da se dogovori jedan glas u Savjetu bezbjednosti gdje bi legitimni predstavnik branio stav u vezi sa završetkom rada Haškog tribunala. To pokazuje da ti predstavnici nisu zainteresovani da vide šta se dešava sa onima koji su nepravedno osuđeni tamo, i da su samo dio statistike”, kazao je Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a.
Premda nije imao ko da odgovori na iznesene ocjene u Vijeću sigurnosti, odgovor hrvatskoj predsjednici stigao je iz Inicijative mladih za ljudska orava:
“Poštovana Predsjednice,
razočarani smo jer prihvaćate samo presude MKSJ-a koje osuđuju osobe koje nisu hrvatske nacionalnosti i propuštate izraziti žaljenje i ispriku osobama bošnjačke i srpske nacionalnosti koje su bile žrtve zločina koje su počinile hrvatske snage. Princip kojim se Vi vodite glasi ‘Naši su uznici, vaši su zločinci'”.
Sa završetkom rada Haškog tribunala trebala je završiti jedna epoha za Bosnu i Hercegovinu i region. Međutim, dogodilo se da su ovaj događaj i posljednje presude dodatno zakomplicirali odnose. Unutar BiH nije postignuta saglasnost ni da se čuje glas zemlje na koju se odnosi većina od 90 presuda Haškog tribunala. Redom se te presude odnose na osuđenike iz BiH, ili zločine koji su počinjeni u ovoj zemlji.
