Gost Pressinga na N1 Hrvatska bio je historičar Hrvoje Klasić, koji je između ostalog i komentarisao presudu Prliću i ostalima, ali govorio je o Franji Tuđmani, Aliji Izetbegoviću te politkama devedesetih.

Termin udruženog zločinačkog pothvata kako ga je definirao Haški sud prije nije postojao i da je problematično njegovo tumačenje?

“Mislim da je to bila glavna zamjerka svih pravnika s kojima sam razgovarao. Već sam jednom rekao i ponovit ću, nisam stručnjak za kazneno pravo i ne mogu reći što je udruženi zločinački pothvat, ali da je postojao udruženi pothvat, mislim da je to svima jasno.”

Koliko se zapravo priča o ulozi Slobodana Praljka u ratu u Hrvatskoj?

“Ja se sjećam 1991. u ljeto, bio sam u štabu, bio je Janko Bobetko i drugi, i sjećam se, onda sam vidio Praljka. Bio sam mlad, sjećam se da mi je onakav ogroman s bradom izgledao impozantno. U Sunji ga se sjećaju, bila je situacija gdje se branilo i obranilo i nakon toga sam izgubio njega iz vidokruga…”

Je li moguće da je Praljak u Hrvatskoj bio heroj, a u BiH zločinac?

“On je proglašen zločincem na Haškom sudu i to za konkretne stvari, ne za ono što se događalo u Hrvatskoj. Ja te dvije stvari ne bih brkao. Velika većina nema pojma da je Praljak bio u Sunji, da je bio dobrovoljac…”

Izašlo je mnogo tekstova gdje se spominje kako je Tuđman pred novinarima pokazivao te salvete i govorio da će Aliji Izetbegoviću ostati mala zemlja.

“I 1991. je s Bilandžićem govorio o podjeli Bosne. Gledaju nas ljudi dvije skupine – jedni će slušati sve što ću reći na temelju dokumenata, izjava, svjedoka i razmisliti o tome. Ima dio gledateljstva kojima nema te činjenice, dokumenata koji će njima pokvariti sliku o nekom događaju ili ličnosti, u ovome slučaju konkretno o Tuđmanu. Postoje hrpe dokumenata, izjave koje govore da je Tuđman do kraja 80-ih, a možda i prije, kao jedan od scenarija vidio podjelu Bosne. Stvaranje teritorija unutar nje koji bi se onda kasnije pripojio Hrvatskoj. Imate stvaratelje Herceg-Bosne, Kordića i druge, koji su pričali s Tuđmanom, govorili o nekakvom referendumu, a onda konačni cilj – prijapajnje Hrvatskoj.”

Mika Tripalo tvrdi da je Tuđman o tome govorio još 1973. godine. Danas se tvrdi da je to govorio kao povjesničar.

“Možda kao povjesničar 1973., ali 1991. više nije povjesničar, on je političar. Ta obrazloženja ne stoje. Nakon svih onih sastanaka s Miloševićem, on se hvali time kako bi trebala izgledati Bosna. Problem je kako to shvatiti. Dogodila se nesvagidašnja situacija. S Armijom BiH smo prvo bili saveznici, pa u ratu, pa opet saveznici. Da smo spašavali izbjeglice iz BiH, to je istina. Je li istina da su pripadnici HVO-a odgovorni za zločine? Jest. Jedno drugo ne isključuje.”

Možemo li reći da su se vodile dvije različite politike?

“Apsolutno.”

Detaljnije na OVOM linku.