Žrtve ratnih logora Hrvatskoga vijeća obrane tražit će odštetu od Republike Hrvatske. Nakon savjetovanja s odvjetnikom Antom Nobilom smatraju da za takav zahtjev imaju temelj u presudi šestorici čelnika nekadašnje Herceg Bosne.
Ponudit će najprije nagodbu, no sudeći prema reakcijama hrvatskih političara – od toga neće biti ništa.
Mostarac Alija Lizde u ljeto ‘93. godine bio je načelnik za informiranje 4. korpusa Armije BiH. U logorima HVO-a proveo je 262 dana. Najteže mu je bilo u Dretelju iako je tamo bio najkraće – 17 dana
“To je najcrnja rupa, ako se može govoriti o rupi, hrvatskoga naroda gdje je to ulaz u pakao. Možete zamisliti Hercegovinu i temperaturu vani 40, to je 1. juli, 2. juli, 3. juli, a mi smo u jednom metalnom hangaru u kojem je sigurno još za 20 stepeni bila veća temperatura”, kazao je Alija Lizde.
Gotovo 42 tisuće ljudi prošlo je kroz logore nekadašnje Herceg Bosne, tvrde u Savezu logoraša u BiH. Nakon presude haškoj šestorki tražit će odštetu od Republike Hrvatske. Njihov predmet proučava zagrebački odvjetnik Anto Nobilo koji smatra da ima temelja za tužbu.
“Pošto je Tuđman bio u UZP-u taj uvjet koji dosad nikad u povijesti nije ostvaren se ostvario i možemo zaključiti da je Hrvatska imala ne samo opću kontrolu, kao što je to inače u međunarodnim oružanim sukobima, nego i konkretnu operativnu kontrolu nad postupcima i osnivanju logora.”
Nobilo će u idućih nekoliko mjeseci proučiti presudu i ako prihvati zastupati logoraše Hrvatskoj će najprije predložiti nagodbu, što podupiru i bivši logoraši.
“Bolji je to način i za žrtve i za BiH i za Hrvatsku da se žrtve proba riješiti sporazumom”, kazao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.
Hrvatski političari ne dijele mišljenje Ante Nobila, ponavljaju da je i sam predsjednik Haškog suda rekao kako taj sud nije sudio državama, vladama ili narodima.
“Mi smo tu bili sasvim jasni, Haški sud je sudio pojedincima, a ne državama i narodima, to je naš stav, ja sam to rekao i u Mostaru”, riječi su premijera Hrvatske, Andreja Plenkovića.
“Presuda šestorki ne može biti temelj za nagodbu jer kad bi bio temelj za nagodbu to onda znači da bi bilo moguće podnijeti i tužbu. Ispalo bi da bi država prihvatila da se nagodi od straha da bi tužbe mogle donijeti veće štete državi”, ocijenio je HDZ-ov Branko Bačić
Slična stajališta dijele i u oporbi.
“Ne znam hoće li tužbe biti prihvaćene ili odbijene, ja doista nisam pravnik i ne znam postoje li osnove i ako postoje kako će to sve završiti. Ja bih jedino volio da ako se doista želi napraviti trajni mir na prostorima bivše Jugoslavije da vrijede jednaka pravila za sve”, izjavio je Krešo Beljak, predsjednik Hrvatske seljačke stranke.
“U Haagu se u ovom predmetu nije sudilo tadašnjem hrvatskom državnom vrhu, već se sudilo samo Praljku i ostalima koji su sjedili na optuženičkoj klubi”, dodao je SDP-ov Peđa Grbin
Presude protiv država može donijeti samo Međunarodni sud pravde, ali takve odluke protiv Hrvatske – nema – podsjećaju hrvatski političari.
Neki od njih žrtvama logora poručuju da stoga razmisle isplati li im se upuštati u ovu priču jer ako se tužbe odbace, osim oživljavanja patnji koje su preživjeli, mogli bi ih dočekati i veliki sudski troškovi.