Izgradnjom hidroelektrana u slivu Trebišnjice područje Deranskog jezera izgubilo je oko 50 posto ukupnog doticaja voda. Nedostatak voda u ljetnim mjesecima ubrzao je procese zarastanja, zbog čega je došlo do uzdizanja dna Deranskog jezera čak do jednog metra u prethodnih 35 godina.

“Prije izgradnje ovih hidroenergetskih objekata u slivu Neretve i Trebišnjice, u Hutovom blatu je evidentirano 254 vrste ptica. Poslije toga kada smo došli do sredstava da uradimo monitoring koji je trajao od 1999-2001. godine, utvrđeno je da u Hutovom blatu ima 163 vrste. Slična situacija je i sa ribama”, žali se Nikola Zovko, direktor J.P.  Park prirode „Hutovo blato“

Zoran Mateljak, koordinator Svjetskog fonda za zaštitu prirode, tvrdi da je “neophodno” preduzeti ubrzane mjere.

“Treba što prije spriječiti dalje zamuljavanje, dalja zarastanja, zapravo pokušati napraviti da u Hutovom blatu voda ponovo procirkulira, gdje nije bila tridesetak i više godina”, kaže Mateljak.

Na putu iz Sjeverne i Srednje Evrope prema Aziji i Africi, ovdje u Hutovom blatu, zaustavilo se tokom ove zime 20.405 ptica. Međutim nastavi li se s ovakvom tendencijom uništavanja, ova jedinstvena submediteranska močvara u Evropi, mogla bi u potpunosti nestati.

Daljnjim uzimanjem voda iz sliva rijeke Bregave, odnosno preusmjeravanjem voda Dabarskog polja za potrebe projekta Gornji Horizonti, Hutovo blato bi izgubilo kompletan ostatak voda, upozoreno je na današnjem skupu.

Za sanaciju do sada pričinjenih šteta bi, prema predviđanjima stručnjaka, trebalo pet godina i pet miliona KM.