U Vladi Hercegovačko-neretvanskog Kantona završen je prijem za 125 pripravnika koji će jednogodišnji staž odraditi u kantonalnim organima uprave. Međutim, ovaj konkurs iz godine u godinu izaziva mnogo kontroverzi u javnosti.

Opozicija u Skupštini HNK, nezadovoljna načinom sprovođenja procedura, tvrde brojni su pokazatelji koji ukazuju na netransparentnost i sumnjive okolnosti konkursa.

Na poziv Vlade HNK za prijem pripravnika za prvo zaposlenje ove godine prijavilo se skoro 600 kandidata, što i ne čudi s obzirom da na prvo zaposlenje u ovom kantonu čeka oko 11 hiljada osoba. Na listi primljenih kandidata našlo se njih 125, međutim umjesto njihovih imena i prezimena, ove godine upisane su šifre iza kojih se krije njihov identitet. Kandidati koji nisu primljeni na ovaj konkurs ne znaju ni kako ni po kojim kriterijima je izvršeno bodovanje. Dobra namjera koja je postojala u okviru izvršne vlasti da omogući mladim ljudima da odrade pripravnički staž zloupotrijebljena je ili oteta od parlamentarne većine, tvrde opozicioni zastupnici u Skupštini HNK, koji će na narednoj sjednici zatražit zapisnike kompletnog postupka prijema pripravnika.

“Ja ću to tražiti zbog informacija koje sam dobio od kandidata, vezanih za intervju, gdje su se postavljala vrlo smiješna pitanja ‘Kakvo je vrijeme’ i ‘Kako ste vi danas’, dakle te stvari su se bodovale. To pokazuje da je intervju zloupotrijebljen kao mehanizam namještanja ovog konkursa, u smislu bodovanja unaprijed poznatih kandidata”, tvrdi Aner Žuljević, zastupnik u Skupštini HNK.

Klub zastupnika HDZ-a 1990 u Skupštini HNK više puta je ukazivao na ovaj problem, te tražio mehanizam transparentnijeg bodovanja, posebno nakon prošlogodišnjeg slučaja Mostarke Fatime Husejić Memić, koja je aplicirala na mjesto pripravnika u Vladi, a koja je s obzirom na vrhunske ostvarene rezultate tokom studija očekivala da će jedno od 100 otvorenih mjesta biti njeno.

“Izvinjavam se što sam se uopšte prijavila na konkurs, te Vam oduzela minut što otvorište i prelistašte moje dokumente, koje kao dokaz ovdje prilažem. Izvinjavam se što sam dobitnica Rektorovih nagrada i student s najboljim uspjehom. Završila sam Master studij sa prosječnom ocjenom 9.66, a Vi izabraste kolegicu, koja niti je završila Master studij, niti ima navedeni prosjek, niti ima Rektorove nagrade. Voljela bih znati po kojem osnovu, vidjeti njenu dokumentaciju, ali i to pravo mi uskratiste”, stoji na Facebook profilu Husejić Memić.

Proteklih godina kandidati su podnosili žalbe, no sada su ostali bez mogućnosti prigovora.

“Ove godine otišli su još korak dalje, nisu dopustili mogućnost da oni koji nisu primljeni zbog netransparentnosti imaju mogućnost žaliti se. Otišli su još korak dalje, prvobitno je bila odluka da će biti primljeno 100 vježbenika, pa su je proširili na 125, da bi zadovoljili očito šire stranačke potrebe”, ocjenjuje  Ilija Cvitanović, HDZ 1990.

U Vladi tvrde sve je po zakonu.

“Nije moguće, u poslu kojem primate 125 imati 600 zadovoljnih. Kad su u pitanju šifre, prošle godine imali smo ružno iskustvo, imali smo upozorenje Agencije za državne službenike koja nam je jasno naložila da ne smijemo objavljivati osobne podatke kandidata”, kaže Pero Pavlović, porptarol Vlade HNK.

Veći broj kandidata, koji nije zadovoljio ‘kriterije’ konkursa, s visoko ostvarenim prosjekom, rektorovim ili dekanovim nagradama ukazuju na netransparentnost i na upošljavanje onih koji su podobni, a ne kvalificirani. No o tome ne žele javno govoriti, bojeći se da bi to moglo izazvati još veće posljedice i probleme pri njihovom zapošljavanju. A veliki je broj mladih, visokoobrazovanih ljudi koji više uopće ne vjeruju ovakvim konkursima, jer kako kažu praksa je pokazala da su oni samo puka formalnost.

Ovakvi i slični konkursi, kažu, poticaj su im da odlaze iz ove zemlje, jer su davno izgubili svoj pravni i ljudski smisao, te im predstavljaju samo dodatne troškove.