Nakon skoro 25 godina, Haški tribunal je zatvorio svoja vrata. Na danas upriličenoj ceremoniji, govornici istakli, kako je Tribunal pokazao da nema nedodirljivih i da je pravda zadovoljena.

”Molim vas ustanite kako biste se pridružili minuti šutnje za sve žrtve sukoba u bivšoj Jugoslaviji. ”

U svojoj završnici, Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju odao je počast svim žrtvama sa ovih prostora. Formiran da sudi za najokrutnije zločine počinjene tokom rata ‘90-ih godina, kazni nalogodavce i počinioce i vrati žrtvama nadu i vjeru u pravdu.

“Mi smo ponosni da je to dijelom zbog Međunarodog krivičog suda za bivšu Jugoslaviju što je Haag danas renomiran kao konačno odredište međunarodnog pravosuđa, mjesto koje predstavlja simbol konačne želje žrtava širom svijeta da vide ostvarenje pravde”, ističe Carmel Agius, predsjednik Haškog tribunala. 

Tribunal koji su osnovale Ujedinjene nacije imao je zadaću da rasvijetli pozadinu, okolnosti i krivce za neke od najstrašnijih zločina koji su počinjeni. Zločina čije su slike obišle i šokirale svijet.

“Jedna mi je ugravirana iznad svih – jedan niz muškaraca iza bodljikave žice, neki od njih mršavi kao kosturi. Njima u očima strah i očaj. To je bilo za nevjerovati, to je šokiralo cijeli svijet”, sjeća se Halbe Zijlstra, ministar vanjskih poslova Holandije.

Svijet su šokirala i svjedočenja žrtava pred Tribunalom. Minka Čehajić iz Prijedora, Grozdana Ćećez iz Konjica, Hazir Jusuf Beriša iz sela Ćuška kod Peći, te Emil Čakalić iz Vukovara, samo su neki od njih. Pred tribunalom u Haagu Čakalić je svjedočio tri puta.

“Spasio me jedan čovjek koji je zapamtio da sam mu prije rata učinio uslugu. Svaki od nas sedmorice koji smo spašeni na Ovčari, svaki je imao svog spasioca. Čuo sam da je čovjek koji je mene spasio bio optuženik. Da me sud pozove, svjedočio bih na način da molim sud da mu oprosti”, pročitala je Čakalićevo svjedočenje poznata glumica Mirjana Karanović.

“I upravo kroz žrtve ovaj međunarodni sud ostavlja jednu vrlo važu stvar kroz svoje naslijeđe, a to su arhivi. Arhivi koji dokumentuju sve ono što se dogodilo u Sarajevu, Srebrenici, Suvoj Reci, Vukovaru i a drugim mjestima. Ti arhivi, ti dokumenti osiguraće da niko neće moći prekrajati istoriju, a da će se glas žrtava i njegova jeka čuti još decenijama”, tvrdi Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a.

Tribunal je u rezultatima nadmašio očekivanja, no i sami priznaju da im se pravom mogu uputiti i kritike.

”Neki od predmeta su trajali predugo, a neki, u kojima su optuženi bili na visokim položajima, imali su neočekivane ishode. Isto tako moramo se zapitati da li smo se uvijek i dovoljno usredsređivali na pogođene zajednice kojima služimo i jesmo li ispunili njihova očekivanja. Međutim, i dalje stoji činjenica da je Međunarodni sud postigao mnogo u protekle 24 godine”, dodaje Serge Brammertz, glavni tužilac Haškoga tribunala.

Preostale predmete Haškog tribunala naslijediće Mehanizam za međunarodnne krivične sudove. S istim kriterijima za pravdu i osjećajem prema žrtvama.

“‘Pravda je važna zato što ona u svojoj suštini predstavlja duboko priznanje ljudskog dostojanstva, važnosti svakog života i odgovornosti koju imamo jedni prema drugima, i činjenice da dijelimo bol žrtava”, zaključuje Theodor Meron, predsjednik Mehanizma za međunarodne sudove.