Predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) prof.dr. Nedžad Mulabegović je večeras u Sarajevu, na svečanoj akademiji povodom 25. godina od osnivanja VKBI-a, kazao da se Vijeće zalaže za cjelovitu, suverenu, sekularnu i demokratski uređenu BiH.

 Zemlju u kojoj je građanin u fokusu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, gdje su nacionalna prava i vjerske slobode neupitne.

“Smatramo da su odredbe postojećeg Ustava BiH prevaziđene, da je entitetsko uređenje BiH neodrživo, da je u suprotonosti s višestoljetnim bićem BiH i ekonomskim i tržišnim zakonitostima i onemogućava uspostavu demokratskih principa, a što je ustanovio i nizom presuda Sud za ljudska prava u Strazburu”, kazao je Mulabegović.

Napomenuo je da će se VKBI zalagati za usklađivanje našeg ustavnog i društvenog uređenja na bazi temeljnih demokratskih principa koji važe i koji se primjenjuju u državama EU.           

Dodao je da prvenstevno misle na ravnopravnost svih naroda i građana na teritoriji cijele BiH i na vladavinu prava.

“Vjerujemo da političke odluke ne mogu biti iznad Ustava ili zakona naše države, a kamoli da se ne provode presude najviših sudskih instanci što je, na žalost, postala praksa posebno u entitet Republika Srpska”, istaknuo je Mulabegović.

Potcrtao je da je borba protiv fašizma, svih oblika segregacije i aparthejda kontinuirana aktivnost i programska orjentacija Vijeća.

Naglasio je kako vjeruju da je različitost naroda – Bošnjaka, Srba, Hrvata, a zatim i manjina – Jevreja, Roma, Albanaca i svih drugih koji žive u BiH naša komparativna prednost, „ali očigledno ove vrijednosti koje čine BiH društvom zajedničkih vrijednosti nisu na adekvatan način prepoznate od najutjecajnijih evropskih država, odnosno instituicija“.

– Bilo kakve etno-teritorijalne podjele unutar BiH za nas su apsolutno neprihvatljive – istaknuo je Mulabegović.         

Dodao je da će u tom kontekstu tražiti podršku i pomoć nadležnih državnih organa i institucija, partnerskih organizacija, da se u narednom periodu jasno i nedvojbeno podrže projekti izrade enciklopedije BiH, koja se treba voditi kroz najvišu akademsku instituciju – Akademiju nauka i umjetnosti, kao i završetak projekta izrade višetomnog riječnika bosanskog jezika.

Mulabegović smatra da bez ovih kapitalnih dijela „teško će nas upoznati i razumjeti u svijetu, jer nas malo ili nedovoljno poznaju, iako mi mislimo drugačije“.

Najavio je će projekti s kojima će Vijeće započeti 2018. godinu biti usmjereni, prije svega na konačno parafiranje zajedničke deklaracije čiji je nacrt verificiran na Bobovcu 25. novembra ove godine, a koja će dati odgovor na pitanje za kakvu BiH se zalažemo.

Napomenuo je da su nacrt deklaracije podržali Hrvatsko narodno vijeće u BiH, Srpsko građansko vijeće, Asocijacija nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, „Preporod“, „Napredak“, La Benevolencija, „Prosvjeta“ i „Merhamet“.

Kazao je da će deklaracija, koja će biti otvorena i za druge organizacije civilnog društva, biti prvi korak ka iznalaženju modela i definiranju odgovarajućih sporazuma o zajedničkoj suradnji pobrojanih organizacija.

Večeras su se prisutni podsjetili ratne 1992. godine, kada je u opkoljenom Sarajevu u hotelu Holiday Inn, u razorenoj međunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini, 22. decembra, održana osnivačka Skupština Vijeća Kongresa bosansko-muslimanskih intelektualaca, kojoj je prisustvovalo više od 800 delegata i zvanica, politički i vojni vrh Republike BiH, intelektualci, javni, društveni, kulturni i privredni djelatnici iz čitave BiH.

Osnivačkom Skupštinom Vijeća 1992. godine predsjedavao je prof.dr. Enes Pelidija, koji se večeras obrati na svečanoj akadeniji te podsjetio da je on, uime Organizacionog odbora, otvorio Kongres i u uvodnom referatu istakao „da ovaj Kongres treba da ispisuje testament za budućnost naše države i naroda“.

Kazao je kako je također istaknuo da su prisutni svjesni da se na ovom Kongresu ne mogu dati svi odgovori na brojna pitanja, „međutim, Kongres je dužan da kaže koja su to pitanja oko kojih se ni sa kim i ni po koju cijenu ne želimo pogađati“.

Predsjednik Upravnog odbora Vijeća prof.dr. Enver Imamović, koji je otvorio večerašnju svečanu akademiju, je kazao da bi „čovjek rekao da 25 godina nije dugo vrijeme“.

“Međutim, s obzirom na to kada je stvoreno ovo Vijeće, u kojim okolnostima, a to je najteže razdoblje naše historije, to je jako dugo”, kazao je on.         

Naveo je kako vjeruje da će doći vrijeme i da će Vijeće bošnjačkih intelektualaca biti vijeće bosanskih intelektualaca „gdje će svi rodoljubi naše zemlje, bez obzira na nacionalnost i vjeru biti ujedinjeni s istom borbom za svoju domovinu, za BiH“.   

Na svečanoj Akademiji dodijeljena se priznanja Vijeća: Zahvalnice, Plakete i Povelje, čije je laureate odredio Upravni odbor Vijeća, na prijedlog i uz konsultacije sa predsjednikom Vijeća.

Akademiju, kojoj su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, javnog i kulturnog života, svojim doprinosom uveličali su Nedžad Neno Murić s pratećim vokalima i glumac Adnan Hasković, prijatelji Vijeća.