Prije posljednjeg rata na području Banjalučke biskupije bilo je oko 125.000 katolika, a na kraju prošle godine svega oko 30.000, upozorio je biskup banjalučki Franjo Komarica.

– Stariju umiru, nema rađenja. Gotovo dvije trećine Banjalučke biskupije se sada nalazi na prostoru entiteta RS i tu su ostali uglavnom stariji, jer je vrlo mali broj mladih obitelji. Prije rata na tom prostoru je bilo oko 73.000, a na kraju prošle godine samo oko 4.000 katolika – navodi monsinjor Komarica.

U drugom dijelu te biskupije, koji obuhvata prostor Federacije BiH, kako je rekao, dolazi do ekonomske migracije, odseljevanja, ne tako brojnog, ali ima obitelji koje odlaze i pitanje je da li samo privremeno.

Većeg povratka prognanih, kako upozorava, nije bilo ni ove godine, jer „izostala i politička i ekonomska pomoć za one koji su željeli da se vrate“.

Oko 7.000 obitelji hrvatske populacije, dodaje, godinama čekaju da im se osiguraju uvjeti da se mogu vratiti, ali bez uspjeha. I predstavnici Banjalučke biskupije pokušavaju pronaći pomoć da se ti ljudi ne samo vrate, već ostanu da žive, a uvjet je infrastruktura, posao i sve drugo što je potrebno za održiv povratak.

Biskup banjalučki se ipak nada da će naredne godine doći do određenog pomaka, jer je, ponovo upozorava, katolika u župama ove biskupije sve manje.

– Računamo da će ove godine biti za par tisuća manje katolika – upozorio je Komarica u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

Ukazao je da čovjek čovjeku ne smije oduzeti temeljna prava, među kojima i pravo na povratak.

– Ako pristajemo na takvu jednu snažnu nepravdu, onda derogiramo svoju vjerodostojnost. Pravedan čovjek, ukoliko dozvoli da nepravda trijumfira, onda više ni on nije pravedan, jer je i u njemu ta nepravda pobjedila pravdu – upozorio je biskup banjalučki Franjo Komarica.