Vijeće ministara BiH će i naredne godine nastaviti rad na realizaciji četiri ključna prioriteta, to su evropske integracije, ekonomski razvoj, jačanje vladavine prava i međunarodna saradnja - kazao je predsjedavajući Vijeća ministar BiH Denis Zvizdić u novogodišnjem intervjuu za Federalnu novinsku agenciju.

Ocijenio je da je Vijeće ministara BiH ostalo, u posljednjih 30 mjeseci, generator svih pozitivnih procesa, jedan nivo izvršne vlasti koji je pokazao zahtjevan i potreban nivo dobre saradnje, kompaktnosti i upornosti u rješavanju najvažnijih problema ili realizacije najvažnijih zadataka.

“Naredna godina je godina u kojoj očekujemo veliki broj aktivnosti. Kada govorimo o procesu evropskih integracija, u fokusu nam i dalje ostaje Upitnik, odnosno procedura i kompletan proces poslije predaje Upitnika Evropskoj komisiji, a naš bazni zadatak će biti da nastavimo saradnju s institucijama EU i Evropske komisije, odnosno fazu lobiranja da BiH što prije dobije kandidatski status”, naveo je Zvizdić.

Po njegovim riječima, kandidatski status uistinu znači otvaranje jednog novog odnosa između BiH i EU, prije svega u povlačenju brojnih fondova, ali i sasvim drugom statusu koji će BiH imati poslije dobivanja kandidatskog statusa.

Predsjedavajući Zvizdić kaže da ne bi licitirao kakvu će odluku i kada donijeti institucije EU u vezi s kandidatskim statusom, ali ipak očekuje „da će se ovaj mandat završiti sa dobivanjem kandidatskog statusa za BiH“.

Drugi prioritet kojem će Vijeće ministara biti posvećeno jeste priprema svih potrebnih stategija i projekata u vezi s IPA, IPARD i drugim fondovima, koji u narednom periodu trebaju biti na raspolaganju BiH.

“Mislim da će BiH morati imati sada pristup novoj lepezi različitih fondova kojima nismo do sada mogli pristupiti, kao što su fondovi iz oblasti zaštite okoliša, kontinuitet u povlačenju kreditnih sredstava u oblasti transporta, ali svakako i u oblasti poljoprivrede, jer očekujemo da ćemo u kratkom vremenskom periodu dobiti konačno pozitivna mišljenja od entiteta, odnosno RS-a, i usvojiti strategiju”, naveo je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Dodao je da nas u narednoj godini očekuju i vrlo značajni sastanci, konferencije na međunarodnoj razini. Prva od njih će biti u februaru u Londonu s EBRD-om, koji je jedna od najvećih kreditora u BiH, „gdje ćemo dogovoriti nove, višegodišnje aranžmane za plasiranje vrlo povoljnih sredstava, ne samo u oblasti cestogradnje i izgradnje infrastrukture, nego i u druge oblasti koje mogu pomoći privredni razvoj BiH, kao što je razvoj malih i srednjih preduzeća, povećanje nivoa zaposlenosti, projekti iz oblasti energetske efikasnosti itd“.

Zvizdić je istaknuo da će u februaru vjerovatno izaći i strategija EU za zapadni Balkan.

“Očekujemo da će za BiH biti definirana vrlo jasna evropska perspektiva. Evropska perspektiva za region zapadnog Balkana predstavlja najmanji zajednički sadržilac koji, na neki način, integrira kompletan zapadni Balkan i bazira naše buduće poteze i pripritete na istom cilju, a to je članstvo unutar EU”, potcrtao je Zvizdić.

Kazao je da će biti nastavljen aranžman s MMF-om, Svjetskom bankom i drugim međunarodnim finansijskim institucijama „i dalje vrlo aktivno raditi na jačanju fiskalne stabilnosti i na povećanju finansijske odgovornosti i finansijske discipline na nivou BiH“.

Ocijenio je da su u tom segmentu i do sada postigli vrlo značajne uspjehe, „te smo u zadnje dvije do tri godine uštedili više miliona ili više desetina miliona KM, realizirajući brojne projekte, od smanjenja izdataka za institucije pa do našeg projekta koji želimo realizirati, a to je smještaj bh. institucija u objektima koji su naše vlasništvo, kako bi ogromna sredstva koja smo do sada plaćali za iznajmljivanje tih prostora uštedili i mogli prebaciti na druge kapitalne projekte“.

“U maju će biti velika konferencija u Sofiji, a Bugarska od 1. januara predsjedava EU, na kojoj će se razgovarati o perspektivi zapadnog Balkana. Naredna tri predsjedavanja – Bugarska, poslije toga Austrija, pa Rumunija, treba iskoristiti za etabliranje evropske pozicije BiH, jer svaka od te tri zemlje će u svom nastupu, u svojim programima predsjedavanja, proširenje EU na prostor zapadnog Balkana imati kao jedan od bitnih prioriteta. To svi u BiH, ali i na zapadnom Balkanu vidimo kao vrlo ozbiljnu šansu za dalji napredak ka evropskim integracijama”, naveo je Zvizdić.

Najvio je da će u julu biti održan novi samit Berlinske inicijative, koji će biti održan u Londonu i na kojem BiH ponovno ima namjeru da kandiduje vrlo kvalitetne projekte iz oblasti cestogradnje, željezničnog prometa, okoliša, pa možda čak i oblasti energetike i da na takav način dobijemo kvalitetna i grant sredstva i sredstva za realizaciju tih projekata.

Zvizdić kaže da je čitav spektar dešavanja koja su vezana za evropske integracije BiH.

Osim toga, dodaje da će nastaviti raditi na jačanju ekonomije BiH, na konačnoj potpunoj realizaciji svih mjera koje su vezane za nivo Vijeća ministara iz ekonomske Reformske agende.

“To ćemo svakako završiti najdalje do polovine naredne godine i idalje insistirati da se na planski, osmišljen, stručan, dugoročan, održiv način naši prirodni i ljudski resursi stave u funkciju ekonomskog razvoja BiH”, kazao je Zvizdić.

Ocijenio je da je dosadašnja provedba reformskih mjera rezultirala porastom svih vitalnih ekonomskih parametara.

“Po nekima smo najbolji u regionu. Imamo kontinuirani rast GDP-a, industrijske proizvodnje. Imamo kontinuirani, u regionu najveći, rast izvoza. Još uvijek smo među 20 zemalja svijeta sa najvećim porastom broja turističkih posjeta”, naveo je Zvizdić, te dodao da će i dalje biti fokusirani na sektore za koje misle da postoje konkurentske i komparativne prednosti u BiH, kao što je sektor energetike, infrastrukture, industija, posebno onih u kojima imamo vrlo značajnu, kvalitetnu, priznatu tradiciju, kao što je drvna industrija, metalna industrija, sektor poljoprivrede i sektor turizma.

Naglasio je da je cilj svega otvaranje novih radnih mjesta, te napomenuo da dosadašnji rezultati pokazuju pozitivne trendove. Riječ je o više desetina hiljada novootvorenih radnih mjesta. Potcrtao je da nisu u potpunosti zadovoljni i da to treba biti mnogo više.

“Posebo moramo biti fokusirani na otvaranje radnih mjesta za mlade ljude kako bi njihove profesionalne i porodične, lične intencije vezali za BiH”, kazao je Zvidić i dodao da će nastaviti raditi na tome.

Također će nastaviti raditi na jačanju vladavini prava, a borba protiv korupcije, protiv svih oblika organiziranog kriminala i svih oblika ekstremizma će i dalje biti u fokusu njihovog djelovanja.

“U borbi protiv ekstremizma sa oblicima terorizma imamo vrlo dobar rezultat u posljednjih par godina, jer su spriječeni odlasci na strana ratišta i nismo imali bilo kakav incident u BiH”, ocijenio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Smatra važnim jeste da se finalizira, ili da u završnu fazu konačno uđe struktuirani dijalog i da dođe do modernizacije i kvalitetnijeg legislativnog okvira u vezi s  pravosudnim sistemom BiH, kako bi bili u potpunosti osposobljeni da se nosimo sa pitanjima korupcije i organiziranog kriminala.

Zvizdić napominje da je regionalna saradnja „nešto što nam je vrlo interesantno“, ocijenivši da ona u posljednjih par godina ide u pozitivnom smjeru.

“U zadnjih šest-sedam mjeseci premijeri zemalja zapadnog Balkana su se susreli sedam puta na različitim konferencijama i svaki taj susret je rezultirao nekim novim dogovorom, unapređenju ekonomske saradnje, boljoj dobrosusjedskoj saradnji. Uvijek razgovaramo i o procesima i pomirenja i povjerenja unutar zemalja zapadnog Baklana”, kazao je Zvizdić.

Potcrtao je da su to neki bazni prioritet kojima će biti posvećeni u 2018. godini. Ocijenio je da će ona donijeti brojne izazove, a jedan od ključnih, po njegovom mišljenju, će biti pitanje političke stabilnosti i jednoga ambijenta „koji će biti obilježen jednom atmosferom stalnih tenzija, sukoba mogućih izraza neproduktivnog političkoga sukobljavanja, pa i prijetnji i ucjena“.

“Ne možemo za iduću godinu reći da je izborna, jer je i 2017. praktično bila izborna godina. Nalazimo se kontinuirano u predizbornoj atmosferi i to frekventno održavanje izbora svake dvije godine, lično mislim da predstavlja jedan od najdestruktivnijih procesa za kvalitet rada, prije svega izvršnih organa vlasti i uopće za reformske suštinske izmjene ili promjene dosadašnjih oblika i matrica ponašanja”, smatra Zvizdić.

Po njegovim riječima, bilo bi nepohodno napraviti jedan izborni ciklus četiri godine, kako bi se omogućilo svim vladama i svim institucijama BiH da hrabro uđu u proces ozbiljnih, strukturnih reformi i „na takav način bi progres bio mnogo brži, efikasniji i efektniji nego što imamo unutar ovakvog sistema kada svake dvije godine imamo izbore i zbog toga se stalno nalazimo u fazi izborne kampanje“.

Što se tiče izazova u narednoj godini, kaže da ipak misli da na prvom mjestu moramo govoriti o jednoj ukupnoj političkoj stabilnosti unutar BiH i moramo svakako govoriti o ukupnoj stabilnosti na području zapadnog Balkana. Smatra da je politička i ukupna stabilnost ustvari preduvjet za ozbiljan, dinamiziran ekonomski razvoj.

“Moramo mnogo iskrenije razgovarati u samom regionu. Mislim da postoji velika diskrepancija između onoga što se javno govori i onoga što se ustvari praktično radi, tako da ono što govore političari, takve riječi ne prate njihova djela. Mislim da moramo govoriti na bazi relevantnih istorijskih činjenica, moramo naše međususjedske i unutrašnje odnose u BiH bazirati na međusobnom uvažavanju, na stvarnim činjenicama, na onome što je potpuno jasno, vidljivo, dokazano. Ne može više biti prihvatljiv prioncip po kojem se šalju vrlo lijepe poruke, a ustvari se u praksi radi potpuno obrnuto, ili se nekome ne dozvoljava niti da zna svoju historiju, niti da promišlja o svojoj budućnosti”, istaknuo je Zvizdić.

Kaže kako „ne može u istoj rečenici stajati konstatacija da neko voli BiH, ili da je neko glavni faktor ili garant mira i sigurnosti na području zapadnog Balkana, a onda u toj istoj rečenici pozvati na neophodnost usvajanja novog memoranduma SANU ili novoga načertanija, jer je ovaj današnji period samo intermeco unutar jednoga perioda mira na zapadnom Balkanu, kao što je to izjavio jučer jedan od ministara iz vlade Srbije“.

“Dakle, svi znamo šta su raniji dokumenti, poput Memoranduma SANU ili Načertanija donijeli na ovim prostorima. Donijeli su rat, razaranje, donijeli su stotine hiljada žrtava. Postoji ogromna kolizija između pozivanja na mir i sigurnost i pozivanje na izradu takvih dokumenata, za koje znamo šta su im konačni ciljevi, u istoj rečenici”, naglasio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Dodao je da, isto tako, ne može u istom stavu i odnosu prema BiH kao susjedu stajati rečenica da se voli BiH, ali da tamo ipak ima više hiljada terorista „koji su poznati samo toj osobi koja daje takvu neutemeljenu i nedobrosusjedsku i nedobronamjernu izjavu, kada je u pitanju BiH“.

“Mislim da sve namjere i želje naroda i građana BiH treba staviti na sto, treba ih analizirati na bazi relevantnih činjenica. Obzirom da u zadnje vrijeme jako puno govorimo  o neravnopravnosti naroda u BiH, mislim da je došlo vrijeme da se to pitanje otvori, ali na jedna ozbiljan, argumentirani način, da svi na sto stave svoje zahtjeve, svoje primjedbe, svoju projekciju, svoje želje, svoj pogled na tako jedno važno pitanje u BiH, ali da zaključci budu plod kompromisa i relevantnih činjenica. Ako svi polazimo od maksimalističkih ciljeva onda ne možemo govoriti o unutrašnjem dogovoru”, smatra Zvizić.

Govoreći o ravnopravnosti, postavio je pitanje kakav je trenutni položaj Bošnjaka i Hrvata u RS. Po njegovim riječima, prije rata, po popisu iz 1991. godine, tamo je živjelo oko 450 hiljada Bošnjaka i oko 150 hiljada Hrvata.

“U Ustavu RS je jasno navedeno da će biti omogućena proporcionalna zastupljenost u javnim ustanovama prema popisu iz 1991. godine. U ovom trenutku od više od 5.000 uposlenih, negdje je oko 50 Bošnjaka, 50 Hrvata i nešto iznad 300-350 onih koji se izjašnjavaju kao neopredjeljeni i ostali. Ako se poštuje popis iz 1991. u institucijama RS bi trebalo biti uposleno negdje oko 1.400 Bošnjaka i oko 550 – 600 Hrvata. Ako žele popis iz 2013. opet bi trebao oko 600-700 Bošnjaka biti uposleno, a ne 50. Ko je sada tu ugrožen”, pita Zvizdić.

Kaže da isto tako zahtijeva da se analizira status Srba u Federaciji i “da uopće analiziramo status svih na nivou BiH“. Po njegovim riječima, na nivou BiH ima oko 205, 206 rukovedećih funkcija, do čega po 70 pripada Bošnjacima i Srbima, 60 Hrvatima i nekih pet-šest ostalima.  

Zvizdić ističe da ne možemo govortiti o neravnopravnosti na bazi samo paušalnih procjena.

“Bošnjaci, sasvim sigurno, više neće pristati na praksu, na princip, na poruke koje nam se šalju da mi ne bi smjeli razmišljati o našoj prošlosti, da ne bi ništa smjeli znati o našoj prošlosti, da ne bi smjeli znati ništa o aktuelnim činjenicama u sadašnjosti niti promišljati kako bi trebala izgledati naša budućnost. Na prvom mjestu će uvijek biti odbrana integriteta i suvereniteta BiH. To je nulti prioritet, to je crvena linija ispod koje se nikada neće ići. To je državnost i jačanje državotvornosti same BiH i svih njenih državnih prerogativa”, poručio je Zvizdić.

Misli da će iduća godina biti obilježena pokušajima da se dođe do postizanja jednog unutrašnjega, prije svega, političkog dogovora, „ali da će predizborna atmosfera, potreba da se homogenizira svoje biračko tijelo, sasvim sigurno, nadvladati takve pokušaje“.

“Možda od aprila, ili maja možemo očekivati jednu atmosferu stalnih prepucavanja, tenzija koje će biti producirane bukvalno na dnevnoj osnovi. Mislim da će biti vrlo teško u tih četiri-pet mjeseci postići bilo kakav ozbiljan rezultat, ali upravo zbog toga u prvom kvartalu naredne godine treba obaviti najveći dio posla ili navjeći dio programiranih zadataka. Smatram da bi fokus izbornih kampanja morao ostati na pitanjima Evrope, na pitanjima ekonomije, pitanjima mira i stabilnosti, a ne nikako na glorifikaciji ratnih zločinaca, ne nikako na reviziji historijskih činjenica, ne nikako na uistinu nedobronamjernim porukama ka svojim susjedima”, istaknuo je Zvizdić.

Potcrtao je da će ostati posvećen prioritetima o kojima je govorio, gdje su na prvom mjestu Evropa i ekonomija.

“Oni koji kao soluciju predlažu disoluciju, to se neće desiti. Riječ je samo o nedosanjanim snovima koji se nikada neće realizirati. Neće doći do bilo kakve nove dezintegracije BiH. Procesi će ići ka integraciji. Završena je arhitektura zapadnog Balkana i neće doći do promjena granica na zapadnom Balkanu. Opcije su mir, stabilnost i dobra saradnja, a ne nikako nove deklaracije o jeziku i kulturi, ne nikako referendumi, ne nikako novi memorandumi, nova načertanija. Opcija je Evropska unija, opcija je članstvo unutar porodice modernih evropskih zemalja”,  kazao je Zvizdić.

Poručio je građanima BiH da će BiH u konačnici, „bez obzira na opstrukcije na koje nailazimo i bez obzira na one koji pokušavaju blokirati sve pozitivne, pogotovo evropske procese, da će BiH u konačnici biti članica EU i pripadati porodici modernih evropskih zemalja, tamo gdje ustvari de facto i po svom položaju i svjetonazoru i pripada“.