BiH nije propala država, ali se s njom ne može upravljati jer se svako petlja u nju: Srbija, Hrvatska, ali i Rusija i Turska, kazao je u intervjuu za DW bivši visoki predstavnik Bosne i Hercegovinu, Christian Schwarz-Schilling.

On dodaje da nije moguće ukidanje entiteta u BiH, jer su oni činjenice, ali da smatra da bi BiH morala imati jednog predsjednika. “Konstrukcija zvana Predsjedništvo, koja se sastoji od tri suprotstavljenje etničke grupe, koje čine vrh države, ne može funkcionirati”. On je i za nametanje presude Sejdić-Finci uz pomoć Bonskih ovlasti, ali nije za “novi Dayton” jer smatra da bi mogao unijeti još više zabune nego postojeći. Otcjepljenje i pripajanje RS-a Srbiji, skupa sa sjeverom Kosov,a kao i stvaranje trećeg entiteta i njegovo pripajanje Hrvatskoj, Schwarz Schilling smatra iluzijom, za koju nema šansi da postane stvarnost.

Za Schwarz-Schillinga je glavni kočničar Dejtonskog sporazuma „prije svega RS sa predsjednikom, gospodinom Dodikom, koji kaže: mi moramo poduzeti svaki korak koji nas odvaja i čini nezavisnim od BiH, a Bosnu čini prevaziđenom”. “To nije retorika, to je strategija”, istakao je Schwarz-Schilling. On je dodao da je za smjenu Dodika samo pod uslovom da mu se pokrene proces, koji bi rezultirao njegovim razrješenjem, ukoliko nastavi voditi politiku u istom obliku kao i do sada.

Visoki predstavnik ne treba nikoga pitati šta smije, a šta ne

Schwarz-Schilling je kritikovao što visoki predstavnik ne upotrebljava Bonske ovlasti. Istakao je da „visoki predstavnik, koga bira PIC- Vijeće za implementaciju mira, sam sebi odgovara i da po Dejtonskom sporazumu ne treba da postavlja pitanja PIC-u smije li intervenirati ili ne. “Ali je to uvedeno u vrijeme Carla Bildta. On je počeo pitati PIC da li mu nešto odobrava ili ne. To je potpuno pogrešno”, rekao je on.

Obrazlažući te tvrdnje Schwarz-Schilling je u intervjuu citirao Richarda Holbrooka, kreatora Dejtonskog sporazuma, koji je rekao da je pozicija visokog predstavnika uvedena kako bi se korigirao nesavršeni mirovni ugovor: „Jedino što mogu uraditi je naći mirovno rješenje s kojim su svi saglasni a sve drugo prepustiti visokom predstavniku koji ima ovlasti kako bi korak po korak vršio korekcije”, rekao je Schwarz Schillingu tada Holbrookeu.

Pitanje o tome šta Evropljani moraju uraditi da ubrzaju da BiH dobije status kandidata za EU, Schwarz-Schilling je istakao:“Ne vjerujem da će Evropska komisija biti u stanju da poduzme neophodne mjere.To može uraditi samo evropski motor Njemačka i Francuska. I samo ako kažu, ‘mi nećemo na Balkanu samo mir već od Balkana želimo da napravimo demokratskog, evropskog partnera. A to možemo samo ako naše zahtjeve potpuno jasno formuliramo i ako se pobrinemo za to da se sve što se ne ispoštuje – sankcioniše’.” Schwarz-Schilling smatra i da je britansko-njemačka inicijativa, koja je po njegovom mišljenju bila dobra stvar, propala. “To nije samo pitanje ekonomije i tržišta, već morate imati nekog ko tamo sjedi i bori se protiv pogrešnih političkih ciljeva, poput onih kakve slijedi Dodik”. Kancelarka Merkel bi morala sjesti sa francuskim predsjednikom Macronom i reći mu da moraju napraviti jasan program da u narednih pet godina dođe do tranzicije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Treći entitet – fikcija

Aktuelne inicijative o formiranju trećeg entiteta on je okarakterisao kao „fikciju koju su kreirali Hrvati u BiH”, kao preduslov za spajanje sa Hrvatskom. U Daytonu nije bilo riječi o trećem entitetu, niti je on trebao da postoji.” Schwarz-Schilling je rekao da Čovićev prijedlog izbornog zakona nije u redu i da on cilja na formiranje trećeg entiteta i da zbog toga nema dogovora jer „takav izborni zakon cilja na to da je vrhovni autoritet etnička grupa, a ne građanin”, što nije u skladu sa presudom Sejdić-Finci koja je jedna od glavnih pretpostavki za približavanje BiH Evropskoj uniji. Schwarz-Schilling smatra i da se Čović “savršeno razumije sa Dodikom, jer obojica stvaraju barijere koje su protivne rješenjima u BiH”.

Schwarz-Schilling je dešavanja u Hrvatskoj, vezana za presudu hrvatskoj šestorci, ocijenio kao sramotu i dodao: “To što se tamo dešava je primjenjeni ekstremizam. To znači da mi opet idemo u pogrešnom pravcu, čak i u Hrvatskoj, i stoga će problem ozdravljenja cijelog Zapadnog Balkana biti još komplikovaniji”. Bivši visoki predstavnik Schwarz Schilling je rekao da Haški tribunal nije ispolitizovan, već da su ispolitizovani oni, koji ga kritikuju. “Onaj ko nema poštovanja prema Haškim presudama, nema pojma o tome šta je sudska vlast, a onaj ko nema pojma šta je sudska vlast, nalazi se na početku demokratskog procesa.”

EU nije priznala Kosovo iz unutrašnjo-političkih razloga i egoizma

Schwarz Schilling smatra da je Izetbegović, koji smatra da bi BiH trebala priznati Kosovo, rekao pametnu stvar. Od 27 zemalja članica EU, samo pet nije priznalo Kosovo i to “iz unutrašnjo-političkih razloga i egoizma: Španija zbog Katalonije i slično”. On je dodao da zbog tih pet zemalja EU nije u stanju da vodi jasnu politiku prema Srbiji. “Tako EU nikada neće moći dobiti bitku za demokratiju”.

Na pitanje da li će li BiH preživjeti, on je rekao: „Naravno da će preživjeti. Nema drugog izbora. Ali to što cijela stvar sa visokim predstavnikom nije konsekventno odrađena ima jednu posljedicu: a to je da temelji nisu pravilno postavljeni i da će trebati cijela generacija da se to ispravi.”