Pored informativnih, društveno-političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu - N1 televizija putem svog portala i informativnih emisija vam prezentuje ljudske priče i ljudske sudbine.

U 2017. godini ih je bilo mnogo, a za vas smo izdvojili one najinteresantnije, najupečatljivije, najemotivnije – i one koje ste najviše čitali i gledali na našim platformama.

U prilogu vam donosimo polusatni video najzanimljivijih ljudskih priča i sudbina – koje će ostati urezane u sjećanjima dugo vremena.

Ljudi, običaji, životne odluke, nostalgija, neka prijašnja vremena, fenomeni koji dolaze iz dubina Bosne i Hercegovine i još mnogo toga obišli su i posjetili reporteri N1 i samo za vas napravili priče “iz hiljadu glasova”.

Ovo su najzanimljivije.

U ovoj godini posjetili smo Lisinu, selo na 1450 metara nadmorske visine. Tu žive svega tri stanovnika.

Svoju priču za N1 je ispričala Milisavka, jedina radno sposobna u selu. Ona je po završetku gimnazije došla na selo da živi i radi. Uprkos tome što ima kuću u gradu, selo joj je izvor primanja i prihoda.

To je priča Anđelke Marković.

Reporterka Đenana Kaminić je posjetila Ljubinje. Razgovarala je sa Slobodanom Popovićem, proizvođačem tradicionalnih opanaka.

Opanci u hercegovačkim selima se nose i danas, ali i diljem BiH. Popović se prisjetio vremena kada su cipele bile rijetkost – a opanci jedina obuća.

Minela Jašar-Opardija razgovarala je sa porodicom koja je gradski život zamijenila seoskim.

Porodica Fatić nekada je u selo Umoljane dolazila samo ljeti, vikendom. Sada je ovo njegova stalna adresa.

Munib Fatić Muca i njegova porodica gradski život zamijenili su seoskim. Odluka da prije sedam godina ovdje otvore restoran, a onda i počnu živjeti, mnogima nije bila jasna.

Kamene kugle, fenomen su koji u BiH privlači sve više turista. Jedna od prvih otkrivenih, pronađena je prije 15 godina nadomak Banje Luke, u mjestu Slatina.

Teška je 10 tona, sakrivena u šumi i čuva tajnu svog nastanka. I o ovoj kamenoj gromadi pišu se legende.

Za njih se vjeruje da imaju moć, a sve je provjerila Snežana Mitrović.

Prirodni fenomeni BiH nalaze se i u Hercegovini. Pećina Vjetrenica jedan je od prirodnih simbola i fenomena BiH.

U pećini Vjetrenica, koja je prema zapisima iz 1977. godine stara blizu pet miliona godina, postoji poseban život. Ono po čemu je prepoznatljiva u svijetu jeste njen životinjski svijet. U njoj živi više od 200 različitih životinjskih vrsta, a mnoge od njih su endemske i prvi su put pronađene i zabilježene upravo u Vjetrenici.

Priču donijela Đenana Kaminić.

Više od hiljadu osoba sa Downovim sindromom živi u Bosni i Hercegovini a zaposlene su samo dvije. Iako žele biti korisni i društveno odgovorni građani, tek rijetkima poslodavac ukaže povjerenje. Stručnjaci poručuju da postoji niz poslova u kojima su bolji od drugih.

Narukvice, ogrlice, šnale i druge ukrasne predmete u ovom marketu slaže Azra Dedić i dokazuje da Downov sindrom za nju nije prepreka u obavljanju radniih zadataka.

Azra koja je postala primjer u samozastupanju – završila je osnovnu i srednju školu, a postala je i međunarodna prvakinja u džudou. Svaki dan radi osam sati, a tri puta sedmično odlazi na treninge. Njenu priču ispričala je Anđelka Marković.

Ivana Crnogorac posjetila je Tešanj, grad čiji će stanovnici reći da politika nije prepreka za poslovni razvoj, koji prevazilazi granice BiH i regije.

Usred ravne Posavine, u srcu bosanskoga Mirisa i Kanaana, u mjestu Tolisa, dižu se nebu pod oblake dva, po 56 metara visoka, zvonika.

Podigli su ih župljani tako visoke da ih svakodnevno podsjećaju na Oca koji je na nebesima, na dužnost klanjanja njegovoj veličini i zahvaljivanja njegovoj dobroti – ovim je riječima opisan samostan na Raščici u Tolisi prije nekoliko desetljeća u emisiji radija Vatikan. I danas zidine ovoga samostana čuvaju bogatu arhivsku građu i kulturno blago.

Izvijestio – Nikola Vučić.

O komšijskim odnosima Bošnjaka i Srba u povratničkom selu u Bočinji svjedočila je Adisa Imamović.

Od mjesta koje je godinama bilo u fokusu javnosti zbog povezivanja dijela mještana s radikalizmom – Bočinja, selo u blizini Maglaja, danas pažnju privlači iz drugačijih razloga. Povratnici srpske nacionalnosti i stigmatizirani Bošnjaci – izgradili su otvorene i komšijske odnose.

Djeca i jednih i drugih godinama pod jednim školskim krovom. Od nedavno njih nekolicina srpske nacionalnost, dobili su priliku da umjesto bosanskog izučavaju srpski jezik. Za razliku od brojnih bh. sredina – u Bočinji je tzv. pitanje dvije škole pod jednim krovom, riješeno preko noći, saradnjom i dogovorom lokalnih mještana i zajednica.

Slivnica – selo koje je svačije i ničije. Pola u FBiH. Pola u RS. . Granica dijeli imanja, ali i kuće. Entitetska granica dijeli kuću Radovana Svrdlana.

Spavaća soba mu se nalazi u Federciji, a dnevni boravak u RS-u. S obzirom da gotovo dvadeset godina živi na liniji ragraničenja, u šali kaže, uvijek je na relaciji dva entiteta.

Još jedna priča Đenane Kaminić.

Prema posljednjem popisu stanovništva Bosne i Hercegovine, iz 2013. godine, najviše je porodica koje imaju samo dvoje djece. Više od tri puta nadmašila je prosjek porodica Silajdžić u kojoj je rođeno sedam sinova. Roditeljske obaveze nisu stale na put karijeri, a ni visokom obrazovanju.

Majka Sabina prkosi statistici, ali i predrasudama. Sa sedam malih Silajdžića i doktorskom diplomom ponudila je recept sa kojim karijera i majčinstvo (ipak!) idu zajedno.

Razgovarala Aida Hadžimusić.

Pogledajte video i podsjetite se najboljih ljudskih priča i sudbina koje smo prikazali u 2017. godini.