Prioritet zajedničkog rada vlada Federacije BiH i Republike Srpske ove godine bit će nastavak borbe protiv sive ekonomije, a u što skorijem periodu trebalo bi doći do postizanja kompromisa između entiteta o regulisanju zakonskog okvira za gas.

Potvrdio je to u intervjuu za Fenu federalni premijer Fadil Novalić navodeći da je u okviru borbe protiv sive ekonomije već poduzeta privremena zabrana prometa trupaca, koju je prva uvela RS, a kojoj se u decembru pridružila i Federacija BiH.

– Bio je to logičan slijed, s obzirom da bez zabrane u Federaciji moguć bi bio, na primjer, izvoz trupaca preko graničnih prijelaza na teritoriji Federacije BiH. Ovo je jedan od važnih zahtjeva naših privrednika i odličan primjer da se jedan entitet ne može razvijati bez podrške i nauštrb onog drugog – konstatovao je Novalić.

BiH ima najveću stopu sive ekonomije u regiji i ona iznosi više od 25 posto BDP-a. Svake godine četvrtina BDP-a, naglašava, gubi se zbog neobuhvaćenog dohotka, neobuhvaćene zaposlenosti i neobuhvaćenih plaćanja.

– Naš cilj je da harmoniziramo propise radi eliminiranja svih mogućih oblika zloupotreba i jačanja inspekcijskih kontrola, pa da taj novac vratimo u budžet, odnosno na raspolaganje našim građanima – kaže Novalić.

Govoreći šta podrazumijeva zajednički plan vlada FBiH i RS-a o borbi protiv sive ekonomije Novalić prije svega podsjeća da je Vlada FBiH pripremila Akcioni plan sa više od 100 mjera, od kojih skoro 30 spada u oblast međuentitetske saradnje i saradnje sa institucijama na državnom nivou.

– Jedan veliki dio njih odnosi se na jačanje inspekcijskog nadzora. Naglasak smo ovdje stavili na harmonizaciju taksi i propisa, te bolju razmjenu podataka i generalno koordinaciju nadležnih institucija. Predvidjeli smo i nekoliko mjera vezanih za suzbijanje nelegalne trgovine, primjerice duhanom i trupcima, i intenzivniju kontrolu kvaliteta – ističe Novalić.

Prilikom donošenja zakona o gasu tvrdi da se u obzir mora uzeti nekoliko stvari, a prije svega da svaki entitet ima određene ustavne nadležnosti koje mora poštovati.

– S druge strane, tu je i Energetska zajednica i međunarodno zakonodavstvo koje isto tako određuje dobar dio zahtjeva prema nama – naglašava Novalić.

S obzirom da se o ovoj temi vode razgovori među resornim ministarstvima nada se da će u što skorijem roku biti postignut kompromis.

– Ne bježimo ni od razgovora o zakonima na državnom nivou. Redovno nam stižu upozorenja o eventualnim novim sankcijama zbog neusvajanja Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prijenosu i tržištu električne energije u BiH. Znam da je prenošenje nadležnosti problematično kolegama iz RS-a, ipak moramo biti svjesni da na putu prema Evropskoj uniji će se tražit od nas sve više rješenja na državnom nivou. Mislim da uspješna međuentitetska saradnja može pružiti dobar okvir za neizbježno jačanje saradnje na nivou BiH – kazao je Novalić.

Više međuentitetske saradnje smatra da je potrebno i u oblasti poljoprivrede, gdje su neophodne strukturne reforme kako bi se povećala njena konkurentnost.

– Protekla 2017. godina je bila važna godina za naše poljoprivrednike. Konačno smo uspjeli obezbijediti sredstva za saniranje naslijeđenog duga iz 2014. godine. Bio je to značajan teret i njima i nama. S obzirom da je naš budžet konačno likvidan, dakle novac namijenjen poljoprivrednicima možemo isplaćivati odmah bez kašnjenja, osigurali smo redovnost isplata poticaja – navodi on.  

U ovoj godini nastavit će se realizacija postojećih projekata iz oblasti poljoprivrede, koje u ovom trenutku finansiraju u Federaciji BiH brojne međunarodne institucije.

– I u ovom slučaju treba nam ipak više saradnje među entitetima. Nažalost, 2017. godina bit će upamćena i po nemogućnosti da dogovorimo Strateški plan ruralnog razvoja, koji je našoj privredi mogao donijeti 90 miliona eura u naredne tri godine iz fonda IPA II. Ovakvih izazova na putu prema Evropskoj uniji bit će pred nama sve više i moramo naći modalitete rješavanja spornih međuentitetskih pitanja. Kvalitetna saradnja vlada Federacije BiH i RS-a je ovdje dobra polazna tačka – mišljenja je federalni premijer.

Odgovarajući na pitanje da li su doneseni konkretni zaključci tokom razgovora o iskorištavanju neperspektivne vojne imovine za razvoj oba entiteta kaže da su vlade saglasne da se ukine zabrana raspolaganja na neperspektivnoj vojnoj imovini koja ima opšti i i javni interes za oba entiteta te da se mora staviti u funkciju razvoja i otvaranja novih radnih mjesta.

– Na pripremi konkretnih koraka u vezi ovog zaključka radi radna grupa koju čine predstavnici ministarstava pravde RS-a i Federacije BiH – dodaje Novalić, te napominje da je na zajedničkoj sjednici dviju vlada u oktobru prihvaćena informacija o statusu neperspektivne vojne imovine i usuglašen zajednički stav da ovo pitanje bude riješeno u skladu s važećim propisima.

Protekle godine su vlade RS-a i Federacije BiH održale dvije zajedničke sjednice, jednu krajem marta u Banjoj Luci, a drugu početkom oktobra u Sarajevu.

– Do sada su ovakvi radni susreti na najvišem nivou bili, nažalost, puno rjeđi i naš je cilj da nastavimo saradnju ovim pojačanim intenzitetom – kaže Novalić.

Osim toga, održani su brojni sastanci na nivou ministara, formirano je i nekoliko međuentitetskih radnih grupa koje rade na pripremi usklađenih zakonskih rješenja i zajedničkih mjera.

– Dogovaramo, dakle, veoma konkretne korake koje ćemo poduzeti radi jačanja domaće privrede, ubrzavanja ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Naš prioritet je usklađivanje zakonodavstva dva eniteta, to je više nego neophodno s obzirom da je Bosna i Hercegovina zajednički ekonomski prostor – potcrtao je Novalić.

U razgovoru za Fenu premijer Novalić je izrazio zadovoljstvo urađenim u oblasti radno-pravnog zakonodavstva ističući da je dokazano da su brojne primjedbe, prije svega na Zakon o radu, bile nepotrebno politikanstvo.

– Kao primjer navest ću ovdje kolektivne ugovore. Brojni su bili kritičari njihovog potpisivanja na samo 12 mjeseci, a danas svi vide da nisu bili u pravu. Prije nekoliko sedmica potpisali smo, na primjer, novi kolektivni ugovor iz oblasti rudarstva. Prilikom pregovora uzeli smo u obzir da naši rudnici posluju danas puno bolje nego 2016. godine, redovno izmiruju svoje obaveze prema državi, povećana je proizvodnja, pa smo stoga i prava radnika mogli uvećati u više segmenata. Povećana je, na primjer, minimalna satnica, otpremnine za odlazak u penziju, u ugovor uvedeno je i zbrinjavanje članova porodice nastradalih radnika na radu. Da vrijeme trajanja ugovora nije bilo ograničeno prava rudara bila bi danas na istom nivou i ne bi oni imali nikakve realne koristi od stabilizacije stanja u rudnicima – konstatuje Novalić.

Među problemima s kojima se, dodaje, moramo suočiti su izmjene postojećeg zakonodavstva koje idu u pravcu eliminiranja bilo kakvih zloupotreba prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, a na čemu se intenzivno radilo u protekloj godini u saradnji sa nevladinim sektorom.