Dr. Goran Šimić, stručnjak u oblasti krivičnog prava i tranzicijske pravde u Dnevniku N1 komentarisao je presudu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u vezi tužbi Srbije i Hrvatske za genocid.
Šimić je rekao da se “mogla očekivati” ovakva presuda ICTY-a.
“Stručnjaci su najavljivali ovakav ishod”, rekao je doktor koji je dodao da kada BiH, u kojoj je bio najveći intenzitet zločina, nije dobila presudu za genocid protiv Srbije, onda se ni Hrvatska nije mogla nadati nećemu drugom.
vezane vijesti
Šimić je istakao da presuda u vezi tužbi Srbije i Hrvatske, iako se nije bavila BiH, vrlo je značajna za našu zemlju.
“Ova presuda nije se bavila historijom BiH, ali je vrlo bitna. Pokazala je da su se u Hrvatskoj dogodili mnogi zločini koje je izvršila regularna vojska SR Jugoslavija, ali je također pokazala i da su se zločini dogodili i nad hrvatskim građanima srpske nacionalnosti”, zaključio je gost Dnevnika.
“Sud pravde je i ovom presudom prepoznao JNA kao službenu oružanu silu SR Jugoslavije, koja je učestvovala u BiH”.
Ugledni stručnjak je izrazio nadu da će doći do “revizije” tužbe BiH koja tereti Srbiju za počinjeni genocid.
“Nadam se da će doći do revizije jer imamo rok od 10 godina poslije kojeg nikada više nećemo imati priliku za neku novu tužbu. Moramo iskoristiti svaku priliku da dovedemo u pitanje ono što je već odlučeno jer je to za nas, u nekom širem društvenom kontekstu, puno značajnije od bilo kakve odštete. Ako smo bili žrtve genocida onda moramo istrajati na tome putu”, jasan je Šimić.
On je također i podvukao da je današnja presuda pokazala svu banalnost “pojedinačne odgovornosti”.
“Jednostavno, individualna krivična odgovornost ne odgovara zahtjevima masovnih zločina. Uzmite, na primjer, Srebrenicu. Za zločine u ovom gradu osuđeno je 50-70 ljudi, a zapravo postoje podaci da je blizu 29.000 ljudi učestvovalo u tim zločinima. Slično je i sa Vukovarom. Nisu mogla dva čovjeka srušiti cijeli grad. Jasno je da stoji država iza toga. Prema tome, ova presuda treba pokazati državama da individualna krivična odgovornost predstavlja jedan dio suočavanja sa teškom prošlošću, a države, rukovodeći se modelom Njemačke koja i danas plača odštetu, trebaju preuzeti društvenu odgovornost za ono što se dogodilo”, zaključio je za kraj gost Dnevnika.
