Nižu se reakcije nakon sastanka hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Negodovanja dijela političke javnosti u Bosni i Hercegovini – kažu, predsjednici dvije države, ne mogu razgovarati u unutarnjim pitanjima treće države, bez njihova prisustva. Ocjenjuju primjerenom reakciju Erdogana. Član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović poziva na razgovor i dogovor. Predložen mu je trilateralni sastanak – Turska, Hrvatska i BiH.
Nakon, kako mnogi ocjenjuju – neuspjelog pokušaja hrvatske predsjednice, da dobije podršku Erdogana za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine – Grabar-Kitarović dalje poručuje: “Hrvatska i Turska žele vidjeti BiH u Evropskoj uniji”, međutim:
“BiH, nažalost, gubi pozornost velikog broja zemalja članica Evropske unije. Ljudi se uglavnom čine zadovoljnima mirom ili bar prividnim mirom koji trenutno vidimo. Međutim, situacija se u jednom momentu može zakomplicirati iz sigurnosnih ili ekonomskih razloga. Trenutna situacija u vezi sa novim izbornim zakonom je neizvjesna. Zajedno sa Turskom možemo doprinijeti dogovoru prije svega između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, ali i sva tri naroda“, izjavila je Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske.
O prijedlozima da se, zbog konstantnog uplitanja u pitanja BiH, predsjednici Grabar-Kitarović uskrati gostoprinstvo uoči najavljene posjete 17. januara – bošnjački član Predsjedništva, Bakir Izetbegović stava: “To bi bilo previše.“
Kaže, i sam je na neki način bio dijelom jučerašnjeg sastanka Kitarović – Erdogan.
“Ja sam jučer razgovarao s njima telefonom. Odjednom su me nazvali na mobilni telefon, Tayyip Erdoan me nazvao, iznenadilo me. I rekao evo mene s gospođom Kitarović, kako je, pitali smo se za zdravlje. Onda je rekao jesmo li za neku trilateralu da uradimo na ministarskom i na predsjedničkom nivou. Zašto da ne. Čuo sam jučer jedan komentar kao Izetbegović će sve prihvatiti što bude tražio Erdogan od njega. Ja mislim da je ustvari obratno. Gospodin Erdogan je sve do sada prihvatio što sam ja tražio od njega i on na taj način ispunjava amanet da pomaže ovoj zemlji“, rekao je Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.
Domaća politika, regionalna politika, međunarodna zajednica, na koncu Turska. Svi su direktno ili indirektno uključeni u pitanje Izbornog zakona. No, stranke u vlasti, u prvom redu, SDA i HDZ, daleko su od rješenja. Izetbegović priznaje – s Čovićem nije jednostavno pregovarati. I druge stranke nude rješenja – no ono što je nedopustivo, kažu, da rješenja nude i oni koji nisu politički predstavnici BiH.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP: “To je kontinuitet djelovanja predsjednice Hrvatske koja zaboravlja da je BiH suverena država i još uvijek se prema BiH odnosi kao prema teritoriji a ne kao prema suverenoj državi, što cijenim da se konačno pokazalo da mi nismo provincija ni Hrvatske, ni Srbije ni Turske. I drago mi je da je i predsjednik Turske u zvaničnoj izjavi reako da su to naša unutrašnja pitanja.“
Negodovanja dijela politike i u Hrvatskoj. Da li je Grabar-Kitarović ovoga puta pretjerala?
Joško Klisović, zastupnik SDP u Saboru Republike Hrvatske: “Glavni cilj njezina posjeta nije realiziran prema tome taj posjet se može kvalificirati jedino kao neuspješan dodatno, predsjednici ne idu razgovarati oni idu poentirati kada već postoje obrisi nekog dogovora ili kada je on do kraja postignut.“
Izborni zakon bi mogao biti i najveća prepreka aktuelnog mandata. Na stolu niz prijedloga. Niti jedan nema potrebnu podršku. I dok je domaća politika stava da se mora riješiti unutarnjim dogovorom – sve je više vanjskih faktora na terenu.
