Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u srijedu i četvrtak u Bosni i Hercegovini. Kitarović bi se, među ostalima, trebala sastati sa članovima Predsjedništva BiH, kolegijima oba doma Državnog parlamenta, ali i sa predstavnicama Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa.
Atmosfera u koju dolazi predsjednica Hrvatska je prilično napeta. Zbog negativnih reakcija dijela političke javnosti u BiH, na njene pojedine izjave i postupke – ali i niza neriješenih pitanja između dvije države.
“Očekujem poboljšanje bilateralnih odnosa”, poručila je Grabar-Kitarović.
Ovo su očekivanja hrvatske predsjednica od sarajevskih razgovora. Pelješki most. Korištenje bh. vodnih potencijala, a neplaćanje nadoknade. Etiketiranje BiH kao legla terorizma. Negiranje presude šestorki. Konstantno, mnogi kažu, miješanje u unutarnja pitanja BiH. Da li će dva dana biti dovoljna da se odnosi izglade?
“Imamo pitanje nepoštivanja sporazuma o dvojnom državljanstvu gdje se građani BiH moraju odreći bh. državljanstva da bi dobili hrvatsko državljanstvo iako imamo sporazum o dvojnom državljanstvu. Imamo problem zašto se konačno ne isporuči bh. pravosuđu Ante Jelavić, koji se slobodno kreće u RH”, kazao je Šemsudin Mehmedović, član SDA.
Iako zvanično nije rečeno – mnogi vjeruju, ključna tema posjete će biti Izborni zakon. Uz opravdanje da želi BiH u EU – Kitarović je podršku izmjenama Zakona potražila i u Turskoj. Na sastanku s predsjednikom Erdoganom – i na zaprepaštenje mnogih – bez političkih predstavnika BiH. No, članovi HNS-a, u tome ne vide ništa sporno.
“Zemlja koja je potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma ima potpuni legitimitet i međunarodno-pravno utemeljenje da o tome razgovara. To se ni na koji način ne može shvatiti kao miješanje u unutrašnje stvari zemlje, pa čak i tursko facilitiranje dogovora jer je Turska članica UO Vijeća za implementaciju mira”, istakao je Božo Ljubić, HNS.
S druge strane – čak i dio hrvatske politike stava je da se Kitarović u odnosima sa BiH ne snalazi najbolje.
“Uvažavanje BiH kao države je po mom mišljenju apsolutno ključni preduvjet da se uopće može razgovarati o BiH, i drugo o BiH samo sa BiH”, ocijenila je Vesna Pusić, saborska zastupnica
Tako je unazad nekoliko mjeseci, hrvatska predsjednica uporno ignorisala informacije Ministarstva sigurnosti BiH – u tvrdnjama da na području države živi i više od 10 hiljada potencijalnih terorista. Iako predstavnice Udruženja majki enklave Srebrenica i Žepa – imaju namjeru na sastanku s Kitarović tražiti podršku za projekat obučavnja studenata s područja bivše Jugoslavije, te o haškim presudama koje se tiču Srebrenice – kažu, nisu zaboravile etiketiranje dijela bh. stanovništva.
“Mi smo reagovale na njenu izjavu kada je rekla da u BiH ima 10 hiljada potencijalnih terorista i nas je to malo zabolilo jer na koga se odnosi obično, na muslimane, jer mi živimo ovdje u Bosni i nismo teroristi. Prije svega nije nam to zvučalo lijepo da predsjednica jedne komšijske zemlje o nama tako loše priča”, kazala je Kada Hotić, Udruženje majki enklave Srebrenica i Žepa .
Ono što bi predsjednicu Kitarović moglo dočekati, jesu i protesti, određenih nevladinih organizacija. Kažu, negodovanje zbog politike uplitanja u unutaranja pitanja BiH – što je svakako zabrinulo dio domaćih političkih predstavnika Hrvata koji o najavljenim protestima – traže informacije nadležnih.
