Neefikasnost bh. vlasti će se ponovo naći pod lupom međunarodnih institucija. Vijeće Evrope će polovinom iduće sedmice raspravljati o nagomilanim problemima u našoj zemlji. Slučajevi “Sejdić-Finci”, “Ljubić” I Mostar će dobiti značajnu pažnju u novoj Rezoluciji.
Izvjestioci Vijeća Gejl i Koks u prijedlogu Rezolucije otkrivaju i da naša zemlja ustvari nije demokratija.
Bosna i Hercegovina nije demokracija nego je etnokracija u kojoj se na izborima mogu kandidovati Bošnjaci, Hrvati I Srbi, ali ne I oni koji se tako ne deklariraju samo je jedna od poruka koje će se naći u prijedlogu rezolucije o BiH Vijeća Evrope. Od naših vlasti će biti zatražena hitna izmjena izbornog zakonodavstva. Pored ovog jedna od glavna tema rezolucije će biti vladavina prava te provođenje obavezujućih I konačnih odluka Ustavnog suda BiH I Evropskog suda za ljudska prava.
Prijedlog Rezolucije Vijeća Evrope glasi: “Skupština, primjećuje, da su izbori 2014. drugi koji su od 2009. i presude u slučaju “Sejdić-Finci” održani u skladu sa pravnim i ustavnim okvirom koji je protivan evropskoj Konvenciji o ljudskim pravima i koji su ponovo omogućili samo Srbima, Hrvatima i Bošnjacima da se kandiduju za Predsjedsjedništvo ili da budu izabrani/imenovani u državni Dom naroda. Skupština također zahtjeva od vlasti u Bosni i Hercegovini da što prije implementiraju odluku Ustavnog suda od 1. decembra 2016. o sastavu Doma naroda FbiH (u tzv. slučaju “Ljubić”) prije nego se održe opći izbori 2018., jer bi se u protivnom našli u opasnosti nemogućnosti formiranja vlasti na nivou Federacije i države.”
Iz ureda Generalnog sekretara Vijeća Evrope Jaglanda pojasnili su spekulacije u vezi s mogućim uvođenjem sankcija Bosni i Hercegovini. Provedba presuda svih sudova ostaje nužnost.
“Sve države članice VE obvezane su Konvencijom o ljudskim pravima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Neke se odluke provode brže, a neke sporije. Zemljama članicama se ostavlja, takozvano, „polje slobodne procjene“ pri provedbi tih odluka. Dalji nadzor vrši se redovnim „uvidom u provedbu presuda“ za koji se stara Komitet ministara Vijeća Evrope, a kojeg čine predstavnici svih zemalja članica. Komitet ministara nema u planu sankcije protiv Bosne i Hercegovine. To ne spriječava političku diskusiju o nužnosti provedbe presuda, kako uopšte, tako i u ovom posebnom slučaju“, izjavio je Daniel Holtgen, portparol generalnog sekretara Vijeća Evrope.
Da će se nešto ovakvo I naći u prijedlogu rezolucije prije nekoliko dana su najavili predstavnici HNS-a, a prijedog je posebno komentarisao Božo Ljubić. On se tom prilikom obrušio na one koji kažu kako je nemoguće provesti izmjene izbornog zakona u izbornoj godini.
“Vijeće Evrope traži da se to hitno provede I da se to uradi evo najkasnije šest mjeseci prije izbora. Prema tome na taj način otpadaju I oni prigovori nekih aktera pogotovo iz Sarajeva da se u izbornoj godini ne može mijenjati izborni zakon. Evo Vijeće Evrope kaže da može I da treba“, kazao je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS)
Predsjedavajući bh. delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Senad Šepić za N1 kaže kako ne očekuje sankcije, ali očekuje da se čuje glasno nezadovoljstvo članica. Očekuje se i direktno imenovanje odgovornih za neispunjavanje odluka Sejdić-Finci, Pilav i rješavanje slučaja Mostara.
“Ono što je po meni jako loše i što je loše za Bosnu i Hercegovinu je da se po više puta evropska javnost mora upoznati kroz ovakve dokumente da naše vlasti više puta preuzimaju obaveze, obećavaju, ali malo ili skoro ništa ne urade“, istakao je Šepić.
U svrhu jačanja vladavine prava Rezolucija će tražiti će da uspostavimo Vrhovni sud BiH ili da se kreira Apelacioni sud u okviru Suda BiH. Rasprava o BiH u Vijeću Evrope će biti održana sredinom iduće sedmice, a odmah nakon toga se očekuje i djelomična rasprava u Evropskom parlamentu u okviru rasprave o Zapadnom Balkanu.
